Iz teksta prof. dr. sc. Milivoja Boranića,
Prvi hrvatski simpozij o tkivnom bankarstvu, 10/2006.

 

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske osnovala je sredinom 2005. godine radnu skupinu za tkivno bankarstvo.

 

Djelatnost tkivnog bankarstva u nas je nedovoljno razvijena, uvelike je rascjepkana i nije koordinirana. Suradnja s kirurškim timovima za eksplantaciju materijala za pohranjivanje u tkivne banke i s kirurškim timovima koji se koriste materijalom iz tkivnih banki, odvija se pretežno na lokalnoj razini, nedostaju sustavna rješenja. Prostor, oprema i osoblje nisu uvijek u skladu s potrebama.

 

tissueengineering

U razvijenim zemljama tkivno se bankarstvo razvija kao posebna medicinska djelatnost, a zbog moguće financijske koristi sve više privlači pozornost farmaceutskih i biotehnoloških tvrtki. Administracija Europske unije regulirala je djelatnost tkivnog bankarstva vrlo strogim propisima, kojim je cilj osiguranje kvalitete pohranjenog materijala i sprečavanje zloupotreba. Novi hrvatski propisi o tkivnom bakarstvu uvelike se oslanjaju na te standarde, a u sklopu pridruživanja Europskoj uniji morat će se djelatnosti naših tkivnih banki sasvim uskladiti s europskim propisima.

 

Tkivno bankarstvo razvijalo se u svijetu u okrilju transplantacijske medicine, priskrbljujući kirurzima, ortopedima i oftalmolozima materijal za presađivanje, koji se do uporabe mogao čuvati u smrznutom stanju: kosti, rožnice, srčani zalisci. Djelatnost tkivnog bankarstva obuhvaća formiranje registara primatelja i listi čekanja, transport presadaka i kontrolu njihove kvalitete. U novije doba počinje samostalni razvoj tkivnog bakarstva.

 

Sve se više istražuju mogućnosti uzgoja ljudskih stanica i tkiva in vitro radi upotrebe u obliku presadaka, a vjeruje se da će u budućnosti, s pomoću odgovarajućih faktora rasta, možda uspjeti i uzgoj organa. Također se istražuju mogućnosti stvaranja i primjene tzv. kompozitnih materijala za ugradnju u ljudsko tijelo, koi se sastoje od nežive, biokompatibilne podloge i živih ljudskih stanica. To su razlozi zamaha tzv. tkivnog inženjerstva. U tom smjeru se očekuje daljnji razvoj tkivnog bankarstva.

 

Drugi poticaj razvoju tkivnog bankarstva dolazi s područja genske terapije. Zamjena defektnih gena normalnima i drugi biotehnološki postupci obavljaju se na stanicama in vitro i tako promijenjene stanice imlantiraju se primateljima.

 

Stroga pravila Europske unije, koja su ugrađena i u naše propise o tkivnom bankarstvu, određuju standarde uzimanja, pohranjivanja, distribucije i kvalitete presadaka uzetih od živog davatelja ili mrtve osobe, kao i standarde uzgoja, pohranjivanja i kvalitete presadaka uzgojenih in vitro. Potrebno je raspraviti formiranje registra davatelja, kao i financijske aspekte tkivnog bankarstva.

 

ZAKONI I PROPISI

PRAVILNIK O RADU I NADZORU NAD ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA ILI DIJELOVIMA ZDRAVSTVENIH USTANOVA S BANKAMA TKIVA

Narodne novine 1/2006., www.nn.hr

 

Članak 1.

Banku tkiva mogu osnivati samo kliničke zdravstvene ustanove u skladu sa Nacionalnim transplantacijskim programom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.

 

Članak 41.

Nadzor nad radom banki tkiva provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo.