Analize u raznim državama svijeta slažu se

u tome da transplantacijska medicina

omogućuje značajne ekonomske uštede, no ….

 

 

Veliki broj do sada učinjenih transplantacija solidnih organa (oko 1.5 mil.) donio je značajna medicinska iskustva, razvio organizaciju dobivanja organa i transplantaciju afirmiralo kao racionalan i učinkoviti način liječenja i u očuvanju zdravlja i života velikog broja bolesnika. Transplantacijska medicina je općeprihvaćena, a njeni rezultati su vremenom uvelike poboljšani. Napredci u imunosupresiji donijeli su dodatne bitne kvalitativne pomake.

 

Presađeni bubreg od živog donora ima preživljavanje duže za oko 20% u odnosu na kadaverični bubreg. No, presadak od živog davatelja podrazumijeva mnoge dodatne, a i mnoge nepotrebne troškove pri selekciji darivatelja. Kvaliteta života bitno raste transplantiranim osobama, a isplativost presađivanja je povećana.

 

Važno je pitanje: koja je danas stopa znanja o isplativosti presađivanja ljudskih supstanca?

 

Izuzev područja bubrega, a dijelom i jetre, u literaturi postoji mali broj relevantnih radova koji bi objasnili isplativost i uštede kod presađivanja drugih solidnih organa.

 

 

EKONOMSKI IZRAČUNI ISPLATIVOSTI TRANSPLANTCIJSKOG LIJEČENJA

 

U zadnjih nekoliko godina objavljeno je niz studija o ekonomskoj procjeni transplantacije solidnih ljudskih organa. Opća je ocjena da se mahom radi o nedovoljno uvjerljivim ili temeljitim radovima, koji bi pridonijeli unapređenju načina za stabilnu transplantacijsku ekonomsku evaluaciju. Isplativost tx bubrega i jetre je najvećim dijelom općeprihvaćena. No, to nije zaključak kada je riječ o pluću, srcu, tankom crijevu ili gušterači, s obzirom na mnoge utjecajne faktore poput kriterija probira, dugog kronološkog praćenja rezultata ili načina procjene niza raznolikih troškova i drugih varijabli.

 

Tx bubrega je s obzirom na neizbježnu dijalizu isplativa i donosi nesporne uštede. Tx jetre također donosi uštede. No, kada se radi o drugim organima, ovo nije moguće kategorički definirati.

 

 

DOSADAŠNJA ISKUSTVA U SVIJETU

 

Cijene presađivanja variraju među raznim zemljama, a vremenom se i mijenjaju. Teško je uspoređivati učinke za pojedine države, osobito među onima koje imaju samo javno zdravstvo s onima koje imaju kombinirano privatno i javno zdravstvo.

 

Cijene presađivanja organa pale su zadnjih godina zbog izrazitog medicinskog i tehnološkog napretka. Isplativost presađivanja bubrega, s obzirom na visoku cijenu dijalize, je nedvojbena. Presađivanje bubrega oslobađa velike financijske uštede koji se slijevaju ponovno u nikada dovoljno bogati zdravstveni sustav za druge potrebe.

 

U 2010. godini je u EU za tretman terminalne bubrežne bolesti potrošeno oko 4 milijarde eura. U to je uključeno transplantacijsko i poslijetransplantacijsko liječenje.

 

U Francuskoj je npr, 2010. bilo oko 40 tisuća bolesnika s terminalnom bubrežnom bolesti. Trošak dijalize po pacijentu iznosio je oko 65 000 eura godišnje. Tx je stajala oko 55 000 eura. Imunosupresivno liječenje koštalo je 8000 eura. Zaključno, presađeni bubreg za razdoblje od deset godina uštedi zdravstvenom sustavu gotovo 600 000 eura. Tome, naravno, treba pridodati poboljšanje kvalitete života primatelja, što omogućuje i njegov veći ekonomski doprinos. Ove su konstatacije, osim ostaloga,  pokrenule javnu akciju nazvanu Demain, la Greffe (transplantacija u budućnosti),  kako bi se povećao broj prikupljenih i presađenih organa. Uzimajući u obzir uštede koju presađivanje donosi, možemo pretpostaviti što to predstavlja za zdravstveni sustav.

 

U SAD-u se, od oko 600 000 terminalnih bubrežnih bolesnika, godišnje transplantira svega 3%. Cijena godišnje dijalize je oko 50 000 dolara. Cijena bubrežne transplantacije je blizu 100 000 dolara, s troškovima u prvoj godini. U drugoj godini svi troškovi za primatelja iznose oko 20 000 dolara, a od treće godine nadalje, zdravstveni sustav postiže značajne uštede. Marylandska američka studija  navodi da su se troškovi transplantacije smanjili, tako da se oni pokrivaju nakon 2.8 godina liječenja bolesnika koji je ranije bio na redovitoj dijalizi. Za transplantirane pacijente, koji ne trebaju dodatno bolničko liječenje, isplativost se postiže već nakon 1.8 godina.

 

U Ujedinjenom Kraljevstvu je u  2010. godini na dijalizi bilo 21 000 bolesnika. Cijena dijalize bila je 35 000 funti godišnje. U ovoj zemlji se na dijalizu troši ukupno 500 mil. funti, odnosno 3% ukupnih zdravstvenih sredstava. Cijena transplantacije je 17 000 funti, s oko 500 funti godišnje za imunosupresiju. Presađeni bubreg ušteđuje oko 25 000 funti za svaku sljedeću godinu. U ovoj zemlji je 23 000 transplantiranih pacijenata s funkcionirajućim bubregom zaštedilo zdravstvenom sustavu oko 215 mil. funti za dijalitičko liječenje.

 

U Španjolskoj  se za transplantaciju bubrega godišnje troši oko 60 mil eura.  Ušteda po jednom transplantiranom pacijentu iznosi 21 000 eura. To donosi zdravstvenom sustavu ukupnu uštedu od 46 mil. eura. Ovo pokriva troškove transplantacije svih drugih solidnih organa

 

U Kanadi su troškovi dijalize po bolesniku oko 60 000 dolara godišnje. Transpl. bubrega košta oko 25 000 dolara, a imunosupresija dodatnih 5000 dolara godišnje. Dakle, u prvoj godini nema ekonomskog učinka, no već u drugoj godini ušteda je oko 50 000 dolara. I tako godišnje  za čitavo vrijeme života presađenog organa. Dakle, ušteda iznosi ukupno 250 000 dolara za razdoblje od sljedećih pet godina života presađenog bubrega.

Ovakvim izračunima treba pridodati neizravne efekte za cjelokupnu ekonomiju. Takve se uštede ne mogu ostvariti ni u jednom drugom zdravstvenom području.

 

Nema odgovarajućih sveobuhvatnih kalkulacija za hrvatsku uspješnu transplantaciju, no učinci se po analogiji mogu zaključiti. Nedostaju i podaci o radnoj sposobnosti i angažmanu dijaliziranih bolesnika i transplantiranih osoba.

 

 

Zaključak

 

Transplantacijsko bubrežno liječenje omogućuje dokazano značajne ekonomske i financijske učinke. Bez obzira na to da li je bubreg dobiven od živog ili mrtvog davatelja, presađivanje predstavlja najprihvatljivije rješenje za zdravstveni sustav i najbolju opciju za pacijentovo zdravlje i kvalitetu života. Nijedno medicinsko područje toliko ne unapređuje medicinsku znanost i praksu, koliko to čini polje transplantacije.

 

Tx bubrega donosi svim sudionicima u tx postupku značajne prednosti: osobni i obiteljski život tx osoba postaje kvalitetniji, oni mogu postati radno aktivni i na drugi način djelovati u svojoj sredini; postižu se velike novčane uštede zbog manjeg troška u liječenju pacijenta; omogućuju se značajni pomaci u organizaciji i stručnosti medicinskog osoblja, koji tako dodatno unapređuju transplantacijsko liječenje; postoji jaki interes državne ekonomije, jer se primatelji bubrega vraćaju u radno okruženje i doprinose ekonomskom životu zemlje; vlast uspijeva ubrati veće poreze i smanjiti troškove liječenja, što umanjuje pritisak na zdravstveni proračun.

 

Važno je za javnost iznijeti uvjerljive pokazatelje da transplantacijsko liječenje ima svoj ekonomski smisao, da donosi enormne uštede zdravstvenom sustavu, da pridonosi zdravstvenoj sigurnosti i povjerenju građana, a istovremeno doprinosi i pozitivnoj javnoj klimi u prikupljanju organa, toliko važnom u izraženom nedostatku organa u svim zemljama svijeta.

 

Širenje i unapređivanje transplantacijskog liječenja i dobivanja organa mora postati prioritet i mora dobiti podršku vlasti i zdravstvenog kruga. Treba, isto tako predvidjeti financijska sredstva za neprekidnu kampanju za doniranje organa. Kako se isplativost transplantacijskog liječenje vremenom mijenja, potrebno je javnost i o tome neprekidno obavještavati.

 

Zbog svega navedenoga, država mora poticati doniranje organa i posebno, omogućiti što jednostavnije dobivanje organa od umrlih osoba.

 

Broj tx organa se stalno povećava pa je prirodno da se mijenjaju i učinci isplativosti. Potrebno je, dakle, postaviti kriterije kojima se ti efekti u ekonomskoj znanosti procjenjuju. Oni aktualno nisu dovoljno razvijeni, a jedinstvena metodologija nije razrađena. Zato su  u zdravstveno-ekonomsko teoriji potrebna dodatna istraživanja.

 

 

Urednik


Izvori:

  • Nordic Journal of Health Economics
  • Transplantation Proceedings
  • Marylandska studija tx isplativosti
  • Osobna priopćenja
  • European Commission: Economic costs and benefits of transplantation
  • The Economics of Kidney Failure, The Kidney Foundation of Canada