Autor : urednik ovog web mjesta

 

 

I ovaj se medicinski i znanstveni napredak u našoj zemlji temelji na dosadašnjoj i očekivano budućoj jasno izraženoj podršci javnosti u darivanju i prikupljanju organa za presađivanje s ciljem liječenja teških i terminalnih bolesnika. Podsjetimo se i ovom prilikom na visoki stupanj senzibilizacije hrvatske javnosti za teške bolesnike. Javno izražena i konkretno dokazana solidarnost i altruizam u tome primjer su mnogim zemljama u svijetu. Zahvalni smo na tome.     HDM

 

 

 

Ponovno su  započele pripreme za transplantaciju pluća u Hrvatskoj.  Prije nekoliko dana je plućno krilo mrtvog donora upućeno iz KBC-a Zagreb avionom u Bečku kliniku, gdje je transplantirano. Do sada se niz godina transplantacija pluća za hrvatske bolesnike provodila  na Univerzitetskoj klinici u Beču. Tamo se godišnje transplantira više od stotinu pluća, a  u zadnje vrijeme transplantirano je pedesetak hrvatskih pacijenata.

 

U planu je da transplantacija pluća ponovno zaživi u Hrvatskoj do kraja ove godine. Program se provodi u KBC-u Zagreb na Klinici za plućne bolesti Jordanovac. Voditelji programa su predstojnik Klinike akademik Miroslav Samaržija (internist)  i prof. Dinko Stančić Rokotov (kirurg) sa svojim timovima. U nadolazećem razdoblju predviđa se 20-ak takvih operacija godišnje, no kako obično biva, taj će se broj povećati čim se novi terapijski postupak uspješno ustali.

 

Na listi čekanja u Hrvatskoj aktualno je tridesetak bolesnika s terminalnom plućnom bolesti. Predstoji licenciranje Hrvatske za presađivanje pluća. Tada će započeti i Eurotransplantova alokacijska razmjena. Postupak presađivanja u Hrvatskoj bio bi znatno jeftiniji od onoga u Beču.

 

Akademik Miroslav Samaržija

 

 

 

UKRATKO I OPĆENITO O PRESAĐIVANJU PLUĆA

 

Jedno ili dva pluća krila (ovisno o karakteru bolesti) se za presađivanje dobivaju mahom od mrtvog donora, nepušača i neovisnika, u dobi do 65 godina, rjeđe od živog darovatelja (po jedan režanj i to obično od jednog ili dvaju roditelja).

 

Radi se o vrlo kompleksnom transplantacijskom postupku. Stopa podudarnosti mora biti vrlo visoka, a razdoblje hladne ishemije vrlo kratko (najviše šest sati). Transport od donora odvija se uvijek zrakom. Stopa iskoristivosti organa je oko 20% (nova tehnologija

 

 

ubrzo će omogućiti umanjenje ove stope). Ukoliko se radi o kombiniranoj  teškoj bolesti srca i pluća, presađuju se oba organa. Operacija se izvodi kod svih dobnih skupina pa i u novorođenačkoj dobi. Zahvati traju satima, a ako se presađuju oba krila, možda i puno duže. Transplantacija jednog ili oba plućna krila je zastupljena gotovo podjednako. Istovremeno presađivanje srca i pluća je mnogo rjeđe.

 

Povijest transplantacije pluća Najranija  eksperimentiranja s presatkom pluća na životinjama proveo je Rus V. P. Demikov 40-ih godina 20. stoljeća) . Prvu tx pluća izvela je ekipa Jamesa Hardyja 1963. na Univerzitetskoj klinici u Mississippiju (SAD). Iako je sama transplantacija pluća bila teže kirurški izvediva od tx srca, Hardy se ipak prije odlučio na presađivanje pluća. Dobrovoljni pacijent je bio 58-godišnji zatvorenik John Russell s teškom plućnom bolešću, karcinomom lijevog plućnog krila s teškim emfizemom, a bio je usto i bubrežni bolesnik. Russel je umro nakon 19 dana, službeno od zakazivanja bubrežne funkcije.

 

James Hardy

 

James Hardy u mlađim danima

 

 

 

 

 

 

 

U to vrijeme bilo je vrlo malo kadaveričnih organa na raspolaganju. Razvijani su alokacijski modeli (najprije first-come, first-served),  a kasnije i drugi, uvijek uzimajući u obzir prednost dječjih primatelja. Pacijenti su morali biti opskrbljeni pagerima, kako bi se njihov dolazak u pripadajuću kliniku što više skratio.

 

Sljedećih dvadesetak godina nisu postignuti značajniji uspjesi u prvom redu zbog odbacivanja, ali i zbog učestalog nezaraštavanja bronhalne anastomoze. Daljnji pomaci su postignuti nakon uvođenja prijeko potrebnog tehnološkog stroja srce-pluća. Većim koracima se moglo nastaviti zahvaljujući uvođenju  imunosupresije, posebno ciklosporina.

 

Prva uspješna transplantacija jednog i oba plućnog krila: Joel Cooper (Toronto), 1983. i 1986. godine. Prva presadba srce-pluće izvedena je u Kaliforniji 1981. (Bruce Reitz). U svijetu je do sada obavljeno više od 40 tisuća presađivanja pluća.

 

U Hrvatskoj je transplantacija pluća započela još 2002. godine kada je izvedena prva eksplantacija plućnog krila (OB Pula), a 2003. godine izvedeno je prvo presađivanje (s kadaveričnog donora) na Jordanovcu, s timom koji je  tada koordinirao torakalni kirurg prof. dr. sc. Zoran Slobodnjak.

 

Indikacije Najčešće indikacije za presađivanje pluća su KOPB, idiopatska plućna fibroza, cistična fibroza, idiopatska pulmonalna hipertenzija, bronhiektazije, a druge dijagnoze rjeđe (sarkoidoza, emfizem, hereditarne bolesti, ..). Karcinomska bolest pluća nije indikacija za plućno presađivanje.

 

Transplantacija pluća je terapijska metoda indicirana za bolesnike sa terminalnom plućnom bolešću, gdje su sve druge mogućnosti iscrpljene i čija je prognoza preživljavanja najviše 1 do 2 godine. Tkivna podudarnost između davatelja i primatelja mora biti najviša moguća. Poslijeoperacijski je potrebno trajno uzimanje imonosupresivnih lijekova – ciklosporin, azatioprin, kortikosteroidi i eventualno takrolimus.

 

Kontraindikacije Kontraindikacije za presađivanje su teške kronične srčane, bubrežne ili jetrene bolesti, maligne bolesti , a isključuju se alkoholni, pušački i drugi ovisnici. Presađivanje pluća je ograničeno na bolesnike starosti 65 godina za jednostranu transplantaciju, 60 godina za obostranu i 50 godina za kombiniranu transplantaciju srca-pluće.

 

Komplikacije Krvarenje, infekcija, tromboza, kao i odbacivanje presatka. Najčešća kirurška komplikacija je otežano cijeljenje bronhalne i trahealne anastomoze.

 

Mortalitet  Mortalitet je veći kod transplantacije jednog, nego za oba plućna krila

 

Prognoza Najveći rizik za presađene pacijente je prva godina, mahom zbog procesa odbacivanja.   4 od 5 pacijenata preživi jednu godinu. Dvoje od petoro živi 5 godina. Gotovo 30-ak % pacijenata preživi 10 godina. Kvaliteta života kod svakog tx bolesnika je bitno poboljšana u odnosu na ranije stanje. U prvoj godini stopa preživljenja kod transplantacije sa živog i s  mrtvog davatelja je gotovo ista, a transplantacija oba pluća je općenito uzevši prognostički bolja.

 

 

 


IZVORI

  • University of Mississippi Medical Center, USA
  • Podaci iz dnevnog tiska
  • Osobne zabilješke autora
  • Johns Hopkins Hospital, Baltimore, USA
  • Osobna priopćenja
  • Lea Rukavina Kralj: Razgovor s prof. dr. sc. Walterom Klepetkom: Transplantacija pluća:
    iskustva hrvatsko-austrijske suradnje   http://hrcak.srce.hr/96545
  • Medline – Experience in lung transplantation
  • Samaržija, G. Redžepi . W. Klepetko, M. Jakopović Transplantacija pluća u Hrvatskoj,
    2015 ,    http://hrcak.srce.hr/139001
  • MSD priručnik
  • Joanne Schum : Inspirational stories of lung transplantation, izdanje 2011.