Piše: prim. mr. sc. dr. Igor Povrzanović, predsjednik HDM-a Objavljeno u Liječničkim novinama br. 42 od rujna 2005.

Presađivanje koštane srži je prihvaćena metoda liječenja bolesnika s prirođenim i stečenim krvnim bolestima. Dobro je podsjetiti da su krvne bolesti jedan od glavnih uzroka smrtnosti kod djece. Zato posebnu pažnju zaslužuje promicanje presađivanja i darivanja koštane srži, posebice s obzirom na gotovo potpuni nedostatak informacija i nedovoljni angažman javnosti na tom važnom polju liječenja velikog broja teških bolesnika.

Iako je transplantacija koštane srži započela u Hrvatskoj još 1983. u KBC-u Zagreb (prof. dr. Boris Labar i sur.), široko javno promicanje darivanja koštane srži nije uzelo većeg maha.

Osim od samog bolesnika autolognim presađivanjem, krvotvorne matične stanice mogu se dobiti od bliskih srodnika, u prvom redu od  braće i sestara. No, zbog potrebe za potpunom tkivnom podudarnošću, nije uvijek moguće koristiti bliskog srodnika pa se često mora pribjeći presađivanju od nesrodnih davatelja. Tada se pristupa registru dobrovoljnih davatelja, najprije nacionalnom, a onda i registrima izvan zemlje. Potrebno je, dakle, imati na raspolaganju dovoljan broj dobrovoljnih davatelja najprije u našem registru.

STANJE U SVIJETU

Darivanje i transplantacija koštane srži u svijetu je već odavno razvijena praksa. U svim zemljama postoji nesrazmjer između davatelja koštane srži i broja bolesnika kojima je presađivanje potrebno. Izgledi, naime, da se kod najbliže obitelji, roditelja, braće ili djece nađe pogodan davatelj su ograničeni, a broj dobrovoljnih darivatelja je malen.

Kod presađivanja vaskulariziranih organa postoje liste čekanja bolesnika, dok kod presađivanja koštane srži nema lista čekanja pacijenata, nego postoje samo registri darivatelja, odnosno potencijalnih davatelja. Nije jednostavno naći prikladnog davatelja koštane srži za određenog bolesnika, jer je vjerojatnost podudarnosti otprilike 1:100.000. Zato je potrebno osigurati što veći broj dobrovoljnih darivatelja koštane srži. U mnogim zemljama su radi toga ustanovljeni nacionalni registri, koje zajednički čine Svjetsku organizaciju davatelja koštane srži (BMDW). Ova asocijacija sadrži 54 registara u 40 zemalja širom svijeta. Aktualni broj davatelja u registru BMDW-a je oko 9.5 milijuna. To je vrijedna banka podataka i može se pretraživati iz svih svjetskih centara kako bi se našao prikladan davatelj za određenog bolesnika.

Broj davatelja u europskim registrima:

Njemačka 2 500 000
Vel Britanija 650 000
Italija 360 000
Izrael 230 000
Francuska 131 000
Cipar 100 000
Austrija 56 000
Španjolska 51 000
Belgija 50 000
Češka 40 000
Švedska 40 000
Nizozemska 34 000
Turska 27 000
Poljska 25 000
Norveška 23 000
Portugal 22 000
Švicarska 20 000
Danska 20 000
Finska 20 000
Grčka 18 000
Irska 17 000
Rusija 14 000
Mađarska 5 000
Slovenija 2 500
Slovačka 300
Litva 200
Hrvatska 141  


Broj davatelja u izvaneuropskim registrima:

SAD 4 400 000
Kanada 220 000
Japan 205 000
Australija i Novi Zeland 165 000
Južna Afrika 58 000
Kina 6 000
Meksiko 4 000
Argentina 1 700  


STANJE U HRVATSKOJ

Lista nesrodnih dobrovoljnih darivatelja u Hrvatskoj je vrlo mala, a smrtnost djece od malignih krvnih bolesti, kojima je takvo liječenje prijeko potrebno, i dalje zauzima najviše mjesto. Ukoliko znamo da je jedina povoljna prilika za bolesnika upravo presađivanje koštane srži, medicinski dobro razvijena zemlja poput Hrvatske, mora razvijati i bogatu mrežu darivatelja koštane srži. U registru darivatelja koštane srži u Hrvatskoj je, naime, trenutno upisana svega 141 osoba, što predstavlja najmanji broj u Europi. U svijetu je 2002. godine učinjeno blizu 6000 presađivanja koštane srži od nesrodnih davatelja, u Hrvatskoj tri. 

Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja koštane srži utemeljen je 1996. godine u okviru Referentnog centra za tipizaciju tkiva Ministarstva zdravstva RH i smješten je u KBC Zagreb na Rebru.

HRVATSKA DONORSKA MREŽA

Djelovanje Hrvatske donorske mreže od 1998. godine usmjereno je na promicanje doniranja organa i tkiva nakon smrti, na organiziranje prikupljanja organa od umrlih osoba, poučavanje o moždanoj smrti, kao i detekciji i tretmanu potencijalnog davatelja organa. To je jedina šansa za više od tisuću ljudi na listi čekanja za transplantaciju bubrega, srca, jetre i gušterače. Javna akcija, provođena kroz niz godina, postigla je uspjeh i godišnje bilježimo sve više transplantiranih organa. 

Velike su, međutim, potrebe i za darivanjem koštane srži. Zato ova organizacija usput nastoji dati svoj doprinos u sustavnom informiranju javnosti o mogućnostima darivanja koštane srži,  koje mnogim teškim bolesnicima, posebno djeci, može sačuvati život i zdravlje.  Uočivši veliki nedostatak osnovnih informacija u javnosti, u jesen  2004. godine započeli smo s promicanjem doniranja koštane srži - krvotvornih matičnih stanica s nekoliko novinskih članaka. Web stranice na domeni www.hdm.hr inaugurirane su 26. listopada 2004., povodom Dana dobrovoljnih davatelja krvi.




POTREBNA JE JAVNA AKCIJA

Nije do sada sustavno provođena javna akcija za darivanje koštane srži  u Hrvatskoj pa su građani nedovoljno obaviješteni, a liste darivatelja su vrlo male. Postoji nedovoljna obaviještenost i o načinu darivanja koštane srži, što stvara nepovjerenje, a ovo po pravilu rađa strah. Jedna od potencijalnih skupina darivatelja koštane srži svakako su davatelji krvi.

Koštana srž je prijeko potrebna i moramo se angažirati zajedničkim snagama da je imamo dovoljno na raspolaganju. Potrebno je, dakle, poticati dobrovoljno darivanje koštane srži u Hrvatskoj.

Ako želite postati dobrovoljni davatelj koštane srži, javite se u:  Referentni centar za tipizaciju tkiva Ministarstva zdravstva RH, KBC Zagreb, Rebro (prof. dr. sc. Vesna Brkljačić Kerhin,  mr. sc. Esma Čečuk - tel. 01 2388 494).

Transplantacija koštane srži započela je eksperimentima na životinjama u laboratoriju. Nijedan od ovih postupaka nije nikada započeo na ljudima. Eksperimenti su krenuli u 50-im godinama: Donall Thomas i George Santos u SAD-u i Dirk W. van Bekkum i George Mathe' u Europi. Veliki pomak učinjen je nakon eksplozije prve atomske bombe - ustanovilo se da su ljudi umirali od ozračenja, koje je uzrokovalo propadanje koštane srži. Svjesno svoje odgovornosti, Ministarstvo obrane SAD-a započelo je zato istraživanja u radijacijskoj biologiji.

U Hrvatskoj postoje dva centra za transplantaciju koštane srži. Prvi i veći centar je onaj u KBC Zagreb, koji je počeo transplantaciju koštane srži 1983. godine, a drugi centar je u KB" Merkur", koji je počeo s transplantacijama 1993. godine. U drugom centru do sada je učinjeno 143 transplantacije koštane srži i perifernih matičnih stanica, pretežno autolognih (s bliskog srodnika), ali i pet alogeničnih (s nesrodne osobe). Članovi smo EBMT grupe i njima redovito šaljemo naša izvješća.

Piše: prim. dr. Hrvoje Minigo, voditelj tima za transplantaciju koštane srži, KB "Merkur", Zagreb, 2002. godine

Transplantacija koštane srži (I)

Transplantacija koštane srži je rutinska metoda liječenja zloćudnih bolesti krvotvornog sistema kao što su akutne leukemije, kronične leukemije, maligni limfomi, multipli mijelom i druge rjeđe bolesti. Uspješno se liječe i bolesti koje karakterizira neki od oblika zatajenja koštane srži (aplastična anemija) i teški deficiti imunog sustava. Mogu se liječiti i urođene anemije i neke vrste metaboličkih bolesti. Danas se ispituje i u liječenju autoimunih bolesti.

U liječenju zloćudnih bolesti osnovno je da se velikim dozama citostatskih lijekova, samih ili u kombinaciji sa zračenjem cijeloga tijela, unište zloćudne stanice, a pri tome oštećeni krvotvorni i imuni sustav nadomjesti presađivanjem koštane srži druge osobe (alogenična koštana srž). Pri tome i sama presađena koštana srž ima protutumorski učinak. Kod nemalignih bolesti presađivanjem se nadomješta funkcija bolesne koštane srži. Ovu metodu liječenja bitno ograničava potreba za postojanjem prikladnog davatelja koštane srži.