O PRESAĐIVANJU KOŠTANE SRŽI

(KRVOTVORNIH MATIČNIH STANICA)
 

STRANICE INAUGURIRANE POVODOM

     26. LISTOPADA 2004.,

           DANA DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

Hrvatska donorska mreža je 2003. god. pokrenula
javnu kampanju za promicanje darivanja koštane srži

O DONIRANJU KOŠTANE SRŽI HRVATSKA DONORSKA MREŽA PROMIČE DONIRANJE KOŠTANE SRŽI I KRVOTVORNIH MATIČNIH STANICA POVIJEST POVIJEST U HRVATSKOJ POTREBE, INDIKACIJE, REZULTATI PODACI DAVATELJ - NAČIN IZVOĐENJA, RIZICI KAKO SE  PRIJAVITI ČESTO POSTAVLJANA PITANJA HRVATSKI REGISTAR I BANKA KOŠTANE SRŽI O PRESAĐIVANJU KOŠTANE SRŽI O KRVI IZ PUPKOVINE ZAKONI RAZNO ČLANCI

Dana 15. rujna označava se Svjetski dan limfoma (WLAD - WORLD LYMPHOMA AWARENESS DAY).   O tome vidi više na web mjestu Hrvatske udruge leukemija i limfomi, na domeni  http://www.hull.hr/index.html   Logotip darivanja koštane srži u Hrvatskoj

O DONIRANJU KOŠTANE SRŽI

Presađivanje koštane srži je prihvaćena metoda liječenja teških bolesnika s prirođenim i stečenim krvnim bolestima. Radi se zapravo o presađivanju krvotvornih matičnih stanica od živih srodnih i nesrodnih davatelja, koje se mogu dobiti iz koštaneirkulirajuće krvi ili iz pupčane vrpce novorođenčeta.

Kako nije uvijek moguće dobiti materijal za presadbu od bliskog srodnika zbog nepodudarnosti, pribjegava se presađivanju od nesrodnih davatelja.

      U razvijenim zemljama se tkivo za presađivanje u 80% dobiva od bliskih srodnika. Svega 20% dobiva se od nesrodnih, dobrovoljnih davatelja. Potrebe su velike i zato je i na ovom području potrebno poticati dobrovoljno darivanje.

      U Hrvatskoj je do sada bilo zapostavljena akcija širokog obavještavanja javnosti o potrebi darivanja koštane srži. Iako Hrvatska donorska mreža promiče i potiče postmortalno darivanje organa od umrlih, pokušavamo na ovoj mrežnoj stanici objašnjavati i promicati i darivanje koštane srži, tj. krvotvornih matičnih stanica od živih ljudi, stanica toliko potrebnih za život teških bolesnika.

      Za uspješno presađivanje koštane srži potrebno je imati potpunu tkivnu podudarnost. Kako ni to nije često moguće naći unutar obitelji bolesnika, potrebno je u traženju pristupiti registrima dobrovoljnih davatelja, najprije nacionalnom, a onda i registrima izvan naše zemlje. Kako bismo postigli željenu međunarodnu razmjenu radi što boljeg nalaženja davatelja, potrebno je hitno povećati broj dobrovoljnih davatelja u hrvatskom registru.

      _________________________________________________________________________

HRVATSKA DONORSKA MREŽA PROMIČE
DONIRANJE KOŠTANE SRŽI

Piše: prim. mr. sc. dr. Igor Povrzanović, predsjednik HDM-a

Objavljeno u Liječničkim novinama br. 42 od rujna 2005.

Logotip darivanja koštane srži u Hrvatskoj  

Presađivanje koštane srži je prihvaćena metoda liječenja bolesnika s prirođenim i stečenim krvnim bolestima. Dobro je podsjetiti da su krvne bolesti jedan od glavnih uzroka smrtnosti kod djece. Zato posebnu pažnju zaslužuje promicanje presađivanja i darivanja koštane srži, posebice s obzirom na gotovo potpuni nedostatak informacija i nedovoljni angažman javnosti na tom važnom polju liječenja velikog broja teških bolesnika.

Iako je transplantacija koštane srži započela u Hrvatskoj još 1983. u KBC-u Zagreb (prof. dr. Boris Labar i sur.), široko javno promicanje darivanja koštane srži nije uzelo većeg maha.

     Hematolog prof. dr. Boris Labar, KBC Zagreb

Osim od samog bolesnika autolognim presađivanjem, krvotvorne matične stanice mogu se dobiti od bliskih srodnika, u prvom redu od  braće i sestara. No, zbog potrebe za potpunom tkivnom podudarnošću, nije uvijek moguće koristiti bliskog srodnika pa se često mora pribjeći presađivanju od nesrodnih davatelja. Tada se pristupa registru dobrovoljnih davatelja, najprije nacionalnom, a onda i registrima izvan zemlje. Potrebno je, dakle, imati na raspolaganju dovoljan broj dobrovoljnih davatelja najprije u našem registru.

STANJE U SVIJETU

Darivanje i transplantacija koštane srži u svijetu je već odavno razvijena praksa. U svim zemljama postoji nesrazmjer između davatelja koštane srži i broja bolesnika kojima je presađivanje potrebno. Izgledi, naime, da se kod najbliže obitelji, roditelja, braće ili djece nađe pogodan davatelj su ograničeni, a broj dobrovoljnih darivatelja je malen.

Kod presađivanja vaskulariziranih organa postoje liste čekanja bolesnika, dok kod presađivanja koštane srži nema lista čekanja pacijenata, nego postoje samo registri darivatelja, odnosno potencijalnih davatelja. Nije jednostavno naći prikladnog davatelja koštane srži za određenog bolesnika, jer je vjerojatnost podudarnosti otprilike 1:100.000. Zato je potrebno osigurati što veći broj dobrovoljnih darivatelja koštane srži. U mnogim zemljama su radi toga ustanovljeni nacionalni registri, koje zajednički čine Svjetsku organizaciju davatelja koštane srži (BMDW). Ova asocijacija sadrži 54 registara u 40 zemalja širom svijeta. Aktualni broj davatelja u registru BMDW-a je oko 9.5 milijuna. To je vrijedna banka podataka i može se pretraživati iz svih svjetskih centara kako bi se našao prikladan davatelj za određenog bolesnika.

STANJE U HRVATSKOJ

Lista nesrodnih dobrovoljnih darivatelja u Hrvatskoj je vrlo mala, a smrtnost djece od malignih krvnih bolesti, kojima je takvo liječenje prijeko potrebno, i dalje zauzima najviše mjesto. Ukoliko znamo da je jedina povoljna prilika za bolesnika upravo presađivanje koštane srži, medicinski dobro razvijena zemlja poput Hrvatske, mora razvijati i bogatu mrežu darivatelja koštane srži. U registru darivatelja koštane srži u Hrvatskoj je, naime, trenutno upisana svega 141 osoba, što predstavlja najmanji broj u Europi. U svijetu je 2002. godine učinjeno blizu 6000 presađivanja koštane srži od nesrodnih davatelja, u Hrvatskoj tri.  

Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja koštane srži utemeljen je 1996. godine u okviru Referentnog centra za tipizaciju tkiva Ministarstva zdravstva RH i smješten je u KBC Zagreb na Rebru.

HRVATSKA DONORSKA MREŽA

Djelovanje Hrvatske donorske mreže od 1998. godine usmjereno je na promicanje doniranja organa i tkiva nakon smrti, na organiziranje prikupljanja organa od umrlih osoba, poučavanje o moždanoj smrti, kao i detekciji i tretmanu potencijalnog davatelja organa. To je jedina šansa za više od tisuću ljudi na listi čekanja za transplantaciju bubrega, srca, jetre i gušterače. Javna akcija, provođena kroz niz godina, postigla je uspjeh i godišnje bilježimo sve više transplantiranih organa.  

Velike su, međutim, potrebe i za darivanjem koštane srži. Zato ova organizacija usput nastoji dati svoj doprinos u sustavnom informiranju javnosti o mogućnostima darivanja koštane srži,  koje mnogim teškim bolesnicima, posebno djeci, može sačuvati život i zdravlje.  Uočivši veliki nedostatak osnovnih informacija u javnosti, u jesen  2004. godine započeli smo s promicanjem doniranja koštane srži - krvotvornih matičnih stanica s nekoliko novinskih članaka. Web stranice na domeni www.hdm.hr inaugurirane su 26. listopada 2004., povodom Dana dobrovoljnih davatelja krvi.

  Presađivanje stanica dobivenih iz koštane srži

Dobivanje  krvotvornih matičnih stanica separacijom iz periferne krvi

POTREBNA JE JAVNA AKCIJA

Nije do sada sustavno provođena javna akcija za darivanje koštane srži  u Hrvatskoj pa su građani nedovoljno obaviješteni, a liste darivatelja su vrlo male. Postoji nedovoljna obaviještenost i o načinu darivanja koštane srži, što stvara nepovjerenje, a ovo po pravilu rađa strah. Jedna od potencijalnih skupina darivatelja koštane srži svakako su davatelji krvi.

Koštana srž je prijeko potrebna i moramo se angažirati zajedničkim snagama da je imamo dovoljno na raspolaganju. Potrebno je, dakle, poticati dobrovoljno darivanje koštane srži u Hrvatskoj.

POVIJEST PRESAĐIVANJA KOŠTANE SRŽI

   Georges Mathé

Transplantacija koštane srži započela je eksperimentima na životinjama u laboratoriju. Nijedan od ovih postupaka nije nikada započeo na ljudima. Eksperimenti su krenuli u 50-im godinama: Donall Thomas i George Santos u SAD-u i Dirk W. van Bekkum i George Mathe' u Europi.

Veliki pomak učinjen je nakon eksplozije prve atomske bombe - ustanovilo se da su ljudi umirali od ozračenja, koje je uzrokovalo propadanje koštane srži. Svjesno svoje odgovornosti, Ministarstvo obrane SAD-a započelo je zato istraživanja u radijacijskoj biologiji. Dio istraživanja sastojao se u iradijaciji miševa, koji su najprije ugibali od propadanja koštane srži. Ove su se stanice pokazale najosjetljivijim. Prvi korak je bio uzeti koštanu srž neozračenim miševima i dati ih ozračenim. Uspjelo je, tako je započelo.

Prva uspješna transplantacija koštane srži - Donall Thomas i George Santos u SAD-u i Dirk W. van Bekkum (Nizozemska) i George Mathe' (Francuska) u Europi, 1956. god.

 Donall Thomas (Seattle, Washington, SAD) dobio je   
 1990. godine Nobelovu nagradu za medicinu.

PRESAĐIVANJE KOŠTANE SRŽI U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj postoje dva centra za transplantaciju koštane srži. Prvi i veći centar je onaj u KBC Zagreb, koji je počeo transplantaciju koštane srži 1983. godine, a drugi centar je u KB" Merkur", koji je počeo s transplantacijama 1993. godine. U drugom centru do sada je učinjeno 143 transplantacije koštane srži i perifernih matičnih stanica, pretežno autolognih (s bliskog srodnika), ali i pet alogeničnih (s nesrodne osobe). Članovi smo EBMT grupe i njima redovito šaljemo naša izvješća.

Piše: prim. dr. Hrvoje Minigo,

voditelj tima za transplantaciju

koštane srži, KB "Merkur", Zagreb

2002. godine

Prof. dr. sc. Boris Labar,
prva transplantacija koštane srži u Hrvatskoj, Zagreb, 1983. godine

______________________________________________________________________

POTREBE, INDIKACIJE, REZULTATI

                                             Piše: dr. Diana Lovrenčić, spec. interne medicine

                                             Izvor: Međimurske novine, 2002.
 

Transplantacija koštane srži (I)

Transplantacija koštane srži je rutinska metoda liječenja zloćudnih bolesti krvotvornog sistema kao što su akutne leukemije, kronične leukemije, maligni limfomi, multipli mijelom i druge rjeđe bolesti. Uspješno se liječe i bolesti koje karakterizira neki od oblika zatajenja koštane srži (aplastična anemija) i teški deficiti imunog sustava. Mogu se liječiti i urođene anemije i neke vrste metaboličkih bolesti. Danas se ispituje i u liječenju autoimunih bolesti.

U liječenju zloćudnih bolesti osnovno je da se velikim dozama citostatskih lijekova, samih ili u kombinaciji sa zračenjem cijeloga tijela, unište zloćudne stanice, a pri tome oštećeni krvotvorni i imuni sustav nadomjesti presađivanjem koštane srži druge osobe (alogenična koštana srž). Pri tome i sama presađena koštana srž ima protutumorski učinak. Kod nemalignih bolesti presađivanjem se nadomješta funkcija bolesne koštane srži. Ovu metodu liječenja bitno ograničava potreba za postojanjem prikladnog davatelja koštane srži.

Drugi mogući način je transplantacija vlastite bolesnikove, autologne koštane srži. Ona se prvenstveno koristi za liječenje zloćudnih bolesti. Bolesniku se u povoljnom trenutku, kada se procijeni da je najkvalitetnija, uzima koštana srž i posebnim postupkom zamrzava, pohranjuje kraće ili duže vrijeme, a daljnji postupak je isti kao kod transplantacije srži od druge osobe, te se bolesniku nakon kemoterapije i zračenja vraća njegova, odmrznuta koštana srž, koja  ponovno uspostavlja funkciju krvotvornog sustava.
   
Transplantacija koštane srži (II)

Za transplantaciju koštane srži od ključne je važnosti tkivna podudarnost, uglavnom HLA sustava (ljudski leukocitni antigen), jer nedovoljna podudarnost ne izaziva samo reakciju odbacivanja, nego i žestoku, često smrtonosnu reakciju transplantata protiv primatelja, budući da sa koštanom srži presađuje i imuni sistem davatelja. Tkivna podudarnost nalazi se obično kod bliskih srodnika, prvenstveno braće i sestara, pa su oni i najčešći davatelji. Određivanje tkivne podudarnosti moguće je i kod nesrodnih osoba, što je omogućilo stvaranje registra nesrodnih davatelja koštane srži (poput davatelja krvi).

Za transplantaciju se mogu koristiti stanice uzete iz koštane srži, ali i matične stanice iz krvi, te stanice iz pupčane vrpce tek rođenog djeteta.

Koštana srž se vadi ponovljenim punkcijama velikih kostiju zdjelice i crpljenjem stanica koštane srži iz spužvastog dijela kostiju, a izvodi se u općoj anesteziji. Za davatelja nema opasnosti zbog oduzimanja koštane srži, jer količina izvađenih stanica iznosi oko 1-2% ukupne količine u organizmu i brzo se nadoknadi. Stanice iz krvi skupljaju se pomoću aparata za skupljanje stanica. Krv pupčane vrpce u trenutku rođenja djeteta jako je bogata matičnim krvotvornim stanicama, te može poslužiti umjesto koštane srži.
 

Transplantacija koštane srži III

Transplantaciju koštane srži prati pojava imunološke reakcije na strane stanice, koja je dvosmjerna: reakcija domaćina prema transplantatu (odbacivanje), ali i reakcija transplantata koji je imunološki aktivan, prema primatelju, koja se u blažem ili težem obliku javlja oko 50% liječenih i glavni je uzrok komplikacija nakon transplantacije. U 20% bolesnika može biti uzrok smrti. Reakcija transplantata protiv tumora temelji se na sposobnosti davateljevih stanica da imunološkim mehanizmom unište preostale leukemijske ili druge tumorske stanice u bolesnika.

U liječenju nemalignih bolesti, ako se liječenje započne u ranoj fazi bolesti, u 80% slučajeva postiže se izlječenje. Kod malignih bolesti (akutna leukemija, kronična mijeloična leukemija) izlječenje se postiže u 50-60% slučajeva, što ovisi o stadiju bolesti, a podaci se odnose na transplantaciju tuđe koštane srži. Transplantacija vlastite koštane srži primjenjuje se najčešće kada bolesnik nema podudarnog davatelja ili u dobi iznad 50-60 godina života. Tu nema imunoloških reakcija, ali ni povoljnog protutumorskog učinka koštane srži. Ovom metodom se kod akutnih leukemija postiže 40-60% izlječenja, kod malignih limfoma 40-70%, ovisno o tipu i stadiju bolesti. Rezultate se može poboljšati primjenom dodatnog liječenja prije ili nakon transplantacije (monoklonska protutijela sa protutumorskim učinkom).

Za krajnji ishod liječenja važno je razdoblje nakon transplantacije, jer je bolesnik privremeno bez funkcije krvotvornog i imunog sustava i zato izložen brojnim rizičnim komplikacijama, kao što su teške infekcije, sklonost krvarenju, toksičnost kemoterapije i zračenja, te reakcija transplantata protiv primatelja. U tom razdoblju poduzima se niz mjera za sprečavanje ili liječenje tih komplikacija. Za sprečavanje infekcija bolesnik boravi u tzv. sterilnoj jedinici, tj. leži u sterilnoj okolini, prima sterilnu hranu i protumikrobne lijekove, transfuzije krvnih sastojaka sve do oporavka funkcije krvotvornog sistema i prima imunosupresivno liječenje radi suzbijanja pojave reakcije transplantata protiv primatelja.

____________________________________________________________________

PODACI

AA = Aplastična anemija

ALL = Akutna limfatična leukemija

AML = Akutna mijeloična leukemija

CML = Kronična mijeloična leukemija

             (Pripremila mr. sc. Esma Čečuk,
Referentni centar za tipizaciju tkiva KBC Zagreb)

DAVATELJ KOŠTANE SRŽI - NAČIN IZVOĐENJA, RIZICI

POSTUPAK DOBIVANJA KRVOTVORNIH MATIČNIH STANICA

Kada je davatelj prošao cjelovitu medicinsku obradu, bit će spreman za doniranje. Ako je presađivanje potrebno bliskom članu obitelji, to se može učiniti odmah. Ako se pak radi o dobrovoljnom davatelju, njegovo ime će biti upisano u registar davatelja i bit će pozvan kad se pojavi bolesnik s tkivnom  podudarnošću.

Postoje dva  načina doniranja:

Doniranje koštane srži

Kirurški postupak uzimanja koštane srži je najčešći i najstariji postupak. Može se izvesti u istom danu. Postupak se obavlja u općoj ili lokalnoj anesteziji. Kirurg uzima srž iz postraničnog krila kosti zdjelice (crijevne kosti).  Učini se nekoliko malih rezova na koži, kroz koje se provodi debela igla kako bi se dobila srž. Rezovi lako zaraštavaju i nisu potrebni kirurški šavovi. Na taj način se dobije 500-1000 ml srži, što predstavlja najviše 3-5%  čovjekove srži. Postupak traje najviše sat i po. Srž se obrađuje i zamrzava kako bi kasnije bila spremna za presadbu.

Odlazak iz bolnice ovisi o tipu primijenjene anestezije, no radi se o svega nekoliko sati. Ovaj postupak može pratiti prolazna lokalna bol, kratkotrajna tjelesna slabost. Rizik lokalne infekcije je zanemariv.

Doniranje krvotvornih matičnih stanica iz krvi

Noviji, manje invazivni način, sastoji se u prikupljanju perifernih krvotvornih matičnih stanica filtracijom iz cirkulirajuće krvi. One ovamo stižu iz koštane srži. Broj prikupljenih stanica iz ograničene količine uzete krvi nije nedovoljan za terapijsko presađivanje. S druge pak strane, uzorak krvi koji bi bio potreban da se prikupi dovoljan broj matičnih stanica, bio bi prevelik i ugrozio bi davatelja. Zato postoje dva načina:

1. Stimulacija produkcije matičnih stanica uz pomoć lijekova za razdoblje od nekoliko dana prije uzimanja uzorka krvi. Ovi lijekovi izazivaju nelagodu kod davatelja samo u vrijeme primjene.  

2. Matične stanice mogu se prikupiti iz krvi i posebnim načinom. Krv se punkcijom uzima iz vene jedne ruke, prolazi kroz aparat koji sakuplja matične stanice i vraća se u venu druge ruke. Takav postupak i boravak u bolnici traje 3-4 sata i ne zahtijeva primjenu anestezije.

VIŠE NA WEB MJESTU http://www.hull.hr/transplantacija.htm

KAKO SE PRIJAVITI ZA DARIVANJE KOŠTANE SRŽI

Ako želite postati dobrovoljni davatelj koštane srži (slično davanju krvi), javite se u:  Referentni centar za tipizaciju tkiva, KBC Zagreb, Rebro, (mr. sc. Esma Čečuk, prof. dr. Vesna Brkljačić Kerhin ili Diana Artl, tel. 01 2388 494). Ovdje ćete dobiti sve potrebne informacije.

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

Što su krvotvorne matične stanice?

Od krvotvornih matičnih stanica nastaju crvena i bijela krvna zrnca, kao i krvne pločice.

Gdje se one nalaze?

Nalaze se u koštanoj srži, u cirkulirajućoj krvi i u krvi pupčane vrpce novorođenčeta.

Što je presađivanje krvotvornih matičnih stanice (koštane srži)

To je metoda liječenja mnogih bolesti. Najprije se bolesniku aplicira kemoterapija ili radioterapija kako bi se uništile njegove bolesne krvne stanice. Nakon toga mu se venskim putem ubrizgaju matične stanice srodnog ili nesrodnog dobrovoljnog davatelja na način uobičajene transfuzije krvi. Presađene matične stanice počinju rasti u primaocu i dostižu stupanj zdravih krvnih stanica, prijeko potrebnih za čovjekov život.

Kako se dolazi do davatelja?

Podudarnost davatelja s primateljem mora biti potpuna. Davatelj se najprije traži unutar obitelji. Jedan od braće ili sestara od istih roditelja ima samo 25% povoljnih izgleda da bude podudaran s primateljem kojemu je transplantacija potrebna. Ako se takav davatelj ne može naći u obitelji, liječnici ga dalje traže  u nacionalnom ili međunarodnim registrima dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Koji su povoljni izgledi za podudarnost između nesrodnih osoba?

Vrlo, vrlo mali! Razmjerno su mali čak i među bliskim srodnicima. Kako bi se našla koštana srž za jednog bolesnika, pretražuju se svjetski registri s milijunima dobrovoljnih davatelja.

Koje se bolesti liječe na taj način?

Liječe se npr. akutna i kronična leukemija, maligni limfomi, aplastične anemije, nasljedne krvne bolesti i dr.

Gdje se provodi takvo liječenje?

U Hrvatskoj se takvo liječenje provodi samo u nekim kliničkim bolnicama: KB Merkur i KBC Zagreb/Rebro u Zagrebu. Tipizaciju tkiva obavlja Referentni centar za tipizaciju tkiva Ministarstva zdravstva RH na Rebru u Zagrebu.

Kako će bolesnik znati da li mu je takvo presađivanje potrebno?

Presađivanje je samo strogo indicirana terapijska metoda. U cjelovitom razjašnjenju će pomoći  liječnici specijalisti hematolozi, a odluka je na bolesniku i njegovoj obitelji.

Je li to skupi način liječenja?

Presađivanje koštane srži vrlo je skupa terapijska metoda. Troškove tog liječenja. u Hrvatskoj snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Koliko dobrovoljnih davatelja koštane srži sadrži naš nacionalni registar?

Nažalost, vrlo mali broj od nekoliko stotina osoba. Kultura darivanja koštane srži radi presađivanja i liječenja bolesnika nije dostigla stupanj koji odgovara onome u razvijenim zemljama. Razlog je nedovoljna obaviještenost stanovništva i nedovoljan angažman zdravstvenih radnika u javnosti, kako bi se taj registar povećao.  

Za često postavljana pitanja, v. također

                         http://www.hull.hr/faq-donorstvo.htm

______________________________________________________________________

Hrvatski registar – banka dobrovoljnih darivatelja koštane srži 31.12.2003. godine imao je 141 tipiziranog dobrovoljnog darivatelja koštane srži. Hrvatski registar pridružen je međunarodnim registrima (49 nacionalnih registara - banke s više od 8.917,840 tipiziranih  dobrovoljnih  darivatelja  koštane srži). (Registri   davatelja   koštane  srži).
  

Tijekom 2003. godine primljeno je 53 zahtjeva za pretraživanje nacionalnog registra RH.

             (Pripremila mr. sc. Esma Čečuk,

Referentni centar za tipizaciju tkiva KBC Zagreb).

__________________________________________________________________________

ZAKONI

Narodne novine RH, 151/05

www.nn.hr

 

Članak 1.	Ovim Pravilnikom uređuje se postupak dodjele alogenih nesrodnih krvotvornih matičnih stanica i rad registra mogućih darivatelja koštane moždine.
Članak 2.	Presađivanjem alogenim nesrodnim krvotvornim matičnim stanicama liječe se bolesnici s krvnim i drugim bolestima na temelju posebnih medicinskih indikacija. Krvotvorne matične stanice u svrhu liječenja mogu se uzimati iz koštane moždine, periferne krvi ili iz krvi pupkovine.
Članak 5.	Registar nesrodnih darivatelja KMS za područje Republike Hrvatske vodi Referentni centar za tipizaciju tkiva Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Registar iz stavka 1. ovoga članka jest nacionalni koordinacijski centar i donorski centar za koštanu srž te djeluje u skladu sa zahtjevima, standardima i propisima međunarodne organizacije za presađivanje KMS nesrodnih darivatelja (u daljnjem tekstu: BMDW). Registar mora pokrenuti postupak za akreditaciju pri BMDW i osigurati obnavljanje akreditacije
Članak 8.	Registar surađuje s ministarstvom nadležnim za zdravstvo na području promocije darivanja dijelova ljudskog tijela, razvoja liječenja metodom presađivanja KMS od nesrodnih darivatelja i nadzora nad vođenjem evidencije o darivanju i presađivanju te razvoja i standardizacije etičkih, medicinskih i financijskih aspekata darivanja KMS nesrodnih darivatelja.
Članak 9.	Poslovi koje obavlja Registar su: – obavlja postupke pretraživanja nesrodnih darivatelja KMS u suradnji s liječnikom iz stavka 3. članka 3. ovoga Pravilnika i akreditiranog inozemnog registra ili transplantacijskog centra, – koordinira sve postupke odabira, uzimanja, prijenosa i dostave uzetih KMS izabranog darivatelja u Transplantacijski centar, – aktivnosti u cilju pridobivanja što većeg broja zdravih nesrodnih darivatelja, u dobi od 18 do 55 godina uz obavješćivanje javnosti o liječenju metodom presađivanja KMS, – uključivanje novih članova u Registar, – brine za stručni razvoj Registra.

_______________________________________________________________________

RAZNO

Istočna Europa zaostaje u presađivanju krvotvornih matičnih stanica

Kako bi istražila razlike u transplantaciji koštane srži između istočne i zapadne Europe, skupina znanstvenika iz Švicarske, Vel. Britanije, Španjolske i Hrvatske usporedila je stope presađivanja alogeničnih i autolognih matičnih stanica u pojedinim europskim državama, uključujući i Hrvatsku. Rezultati su objavljeni u Croatian Medical Journalu od prosinca 2004. Pokazalo se da je stopa presađivanja  znantno niža u zemljama istočne Europe. Istraživači su uočili povezanost između ekonomskih prilika  i stope presađivanja. Ekonomski faktori su vrlo značajni, no ulogu igra i dostupnost  tog kompleksnog i skupog terapijskog postupka.  (Iz članka dr. D. Sambunjaka,  Liječničke novine od veljače 2005. godine).

Sve više se koriste autologne matične stanice

U zadnjih 13 godina je krvotvorne matične stanice za liječenje bolesti primilo 20 tisuća bolesnioka u Europi i oko 1500 u Hrvatskoj, Najviše se koriste autologne matične stanice iz cirkulirajuće krvi samog bolesnika i iz koštane srži. Novi izvor matičnih stanica je i krv posteljice kod poroda. Do sada je učinjeno oko 3500 takvih presađivanja, a u Hrvatskoj svega sedam. Banke takvih pripravaka služe velikom broju bolesnika. (prenijeto iz Liječničkih novina, 2005.)

Hrvatska udruga leukemija i limfomi

O ovoj udruzi i često postavljenim pitanjima obavijestite se više na ovom web mjestu: http://www.hull.hr/faq.htm

http://www.hull.hr/index.html