|
JAVNO MNIJENJE

 |
ANKETA HDM-a 1999/2000. |
 |
ANKETA "JUTARNJEG LISTA", 1/2001. |
 |
TELEFONSKA
ANKETA "TV NOVE", PULA, 1/2001. |
 |
ANKETA STUDENATA SPLITSKOG SVEUČILIŠTA,
CroMSIC, 3/2001. |
 |
TELEFONSKA ANKETA , HTV - LATINICA, 12/2001. |
 |
TELEFONSKA ANKETA , HTV - LATINICA, 12/2002. |
 |
ANKETA
"JUTARNJEG LISTA", 8/2003. |
 |
ANKETA
GfK Centar za istraživanje tržišta, Zagreb |
 |
TELEFONSKA ANKETA HRT-a "Nedjeljom u dva" |
 |
ANKETA IZ MAGISTARSKOG RADA
DR. GORDANE PELČIĆ,
DZ KRK, 2005. |
 |
TELEFONSKA ANKETA HRT-a,
OTVORENO, 4/2006. |
 |
TELEFONSKA ANKETA WEB ISKONA,
4/2006. |
 |
TELEFONSKA ANKETA HRT-a, 8/2009. |
Naprijed duhom,
naprijed glavom, naprijed snagom, naprijed
slavom, naprijed samo, glas je vijeka, inog nema za nas lijeka
(August Šenoa)
Narod, koji želi
afirmirati svoje pravo na opstanak,mora u svakom pogledu izvršiti svoju dužnost ...
(prof. dr. D. Perović, iz prvog predavanja na
Medicinskom fakultetu u Zagrebu, 1918.
g.)
|
ANKETA U HRVATSKOJ 1999./2000. - HDM |
|
|
ANKETA U HRVATSKOJ 1999./2000.
ISKUSTVA PROVEDENIH ANKETA U RAZNIM ZEMLJAMA
Mnoga su ispitivanja javnog
mnijenja u svijetu provedena kako bi se dobilo uvid u stupanj
sklonosti stanovništva doniranju organa. Možda najpoznatije,
Gallupovo, ispitivanje iz 1993. godine pokazuje da 85 %
stanovnika načelno podržava doniranje organa, a da je samo 37%
Amerikanaca “vrlo sklono” dati organe. U Španjolskoj 90% građana
sklono je darivanju organa, a velika
većina dala bi organ svojeg bližnjeg kada bi znao da je njegov
stav za života bio pozitivan. Oko 10 % dao bi organ svojeg
bližnjeg i unatoč njegovom protivljenju.
Razlozi koje se navodi u prilog
pristajanju:
-
pomoći nekome da živi,
-
pomoći nekome tko trpi,
-
u korist medicinskog napretka,
-
ne treba mi moje tijelo kada umrem,
-
želim da jedan dio mojeg tijela nastavi
živjeti,
-
samo ako jedan dio mojeg tijela posluži
nekome od moje rodbine ili mojih prijatelja.
Razlozi koji se navode
pri odbijanju dozvole za uzimanje organa:
-
sa strahom razmišljam o svojoj smrti,
-
ne želim da moje tijelo bude nagrđeno,
-
moja rodbina ne bi na to pristala,
-
oni bolesnici kojima se organ presadi ionako
umiru vrlo brzo,
-
to je protiv božje bolje,
-
moje tijelo mora ostati čitavo ako želimo
otići na drugi svijet,
-
moje tijelo mora ostati čitavo ukoliko
računamo na reinkarnaciju.
Koji je odnos kod nas u broju
negativnih odgovora? Kad bi u Hrvatskoj imali opting out
registar, ustanovili bismo da stanje ukazuje na mnogo “lažno
pozitivnih” odgovora. Ako prihvatimo da bi ljudi pristali dati
organe kad bi bili pred odlukom, bili bismo u krivu u oko 30%
slučajeva.
SMISAO I REZULTATI
PROVEDENE ANKETE U HRVATSKOJ
Postoje jasne nedoumice oko
upućenosti stanovništva o pomanjkanju organa ili broju teških
bolesnika na listi čekanja. Isto tako postoje i nedoumice oko
stava stanovništva prema darivanju organa. Konačno, postoje i
podijeljena mišljenja oko potrebe provođenja javne akcije za
obavještavanje javnosti i dobivanja njihove podrške. Upravo zato
provedena je anketa kako bi se pokušala dobiti stvarna slika
obaviještenosti stanovništva u Hrvatskoj i doznalo nešto o stavu
javnosti.
Ispitivanje javnog mnijenja
provedeno je u Hrvatskoj tijekom 1999. g. u sedam hrvatskih
županija: Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Istarskoj,
Primorsko-goranskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj,
Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj na ukupno 1062
ispitanika, podjednako raspoređenih po dobi, spolu i školskoj
izobrazbi.
Rezultati su pokazali :
-
skoro 99% ispitanika čulo je za mogućnost
humanog presađivanja organa u svrhu liječenja,
-
najviše ispitanika o presađivanju organa čulo
je s televizije (84%) i iz pisanih medija (70%),
-
95% ispitanika čulo je za mogućnost dobivanja
kadaveričnih organa,
-
ispitanici najčešće znaju za presađivanje
bubrega,
-
52 % ispitanih dozvolilo bi da se uzme organ
od njihovog naglo umrlog člana obitelji,
-
njih 45% pristalo bi darovati svoje organe
nakon smrti,
-
njih 69% pristalo bi da im se presadi organ
od umrlog u slučaju potrebe,
-
92% zna da u Hrvatskoj postoji mogućnost
presađivanja organa,
-
61% zna da po broju transplantacija Hrvatska
spada u dno europske ljestvice,
-
svega 24 % ispitanika zna koliko približno
osoba u Hrvatskoj danas čeka na presađivanje organa,
-
oko 75 % ispitanika zna da je od organa za
presađivanje najveća potreba za bubrezima,
-
70% osoba zna za mogućnost izbora donorskom
karticom,
-
oko 44% ljudi željelo bi imati donorsku
karticu,
-
55% ljudi ne zna kako njihova vjera gleda na
postmortalno darivanje organa,
Zanimljivo je zapaziti: od onih
koji bi darovali organe, primilo bi 93.5%, dok 6.5% organe ne bi
primilo. Od onih koji pak ne bi darovali organe, ne bi primilo
62.4%, no ipak bi primilo 33.6%.
|
ANKETA ''JUTARNJEG LISTA'', 1/2001. |
|
|
KOLIKO HRVATI ZNAJU O
DONIRANJU ORGANA?
(Jutarnji list, Media Metar,
1/2001.)
AGENCIJA MEDIA METAR, 2001.:
(anketa je provedena na 800 ispitanika starijih od 18 godina.)
-
90.7 % ne zna što je donorska kartica “Život
Na Dar”,
-
71.6 % ne bi pristali dati svoje organe u
slučaju smrti,
-
96 % ispitanika odgovorilo je niječno na
pitanje da li su u bližoj okolini imali slučaj da je netko
trebao presađivanje organa.
BISTE LI ŽELJELI DARIVATI
SVOJE ORGANE?

|
OPASKA HRVATSKE DONORSKE
MREŽE -
PITANJE JE TREBALO GLASITI:
BISTE LI ŽELJELI DAROVATI ORGANE
NAKON SVOJE SMRTI?
|
NAJČEŠĆI RAZLOZI ODBIJANJA:

|
TELEFONSKA
ANKETA TV-NOVE, PULA - 1/2001. |
|
|
DA LI STE SPREMNI DAROVATI
SVOJE ORGANE,
NAKON SMRTI, ZA LIJEČENJE LJUDI?
(TV Nova , Pula, 1/2001.)

|
ANKETA CroMSIC-a U HRVATSKOJ 2000.
/Croatian Medical Students Intern.
Comittee/ |
|
|
ANKETA STUDENATA SPLITSKOG SVEUČILIŠTA, 2001.

|
Da li ste ikada darovali krv?
|
 |
|
Da li biste voljeli postati
dobrovoljni davalac krvi?
|
 |
|
Biste li dopustili da Vam se
postmortalno napravi obdukcija?
|
 |
|
Da li biste dopustili da se nakon Vaše smrti Vaši organi
presade drugoj osobi?
|
 |
|
Kome biste darovali svoje organe?
|
 |
|
Je li opravdano uzeti organe umrlog
ako se obitelj umrlog ne slaže?
|
 |
Mislite li da je opravdana
prodaja organa u neimaštini? |
 |
|
Znate li što je donorska kartica?
|
|
 |
|
Kako se zove službena
hrvatska donorska kartica? |
|
 |
|
Posjedujete li donorsku
karticu? |
|

|
|
TELEFONSKA ANKETA -
HTV LATINICA, prosinac 2001. |
|
|
JESTE LI SPREMNI DAROVATI
ORGANE?
DA: 95 %
-
TIME MOGU POMOĆI NEKOM DRUGOM - 63%
-
ŠTO ĆE MI ORGANI KADA ME NE BUDE - 9%
-
TO PREDSTAVLJA IZNIMNO HUMAN ČIN - 18%
-
NIŠTA OD NAVEDENOG - 8%
NE: 5%
-
MOGLI BI ZAVRŠITI NA CRNOM TRŽIŠTU - 26%
-
NE ŽELIM DA SE MOJE TIJELO OSKVRNE - 21%
-
STRAH OD ZLOUPOTREBE GENETSKOG MATERIJALA - 16%
-
NIŠTA OD NAVEDENOG
|
TELEFONSKA ANKETA -
HTV
LATINICA, prosinac 2002.
|
|
|
TREBA LI OSOBNA ISKAZNICA SADRŽAVATI
VIDLJIVU OZNAKU
DA JE OSOBA DARIVATELJ ORGANA?
DA 81%
-
ubrzao bi se proces darivanja
organa 42%
-
smanjila bi se
administracija 10%
-
osobna iskaznica je najdostupniji
dokumenat 36%
-
ništa od
navedenog 12%
NE 19%
-
opasnost od
zloupotrebe 62%
-
taj podatak treba biti na zdravstvenoj
iskaznici 13%
-
to je privatna stvar svakog
pojedinca 19%
-
ništa od
navedenog 6%
|
ANKETA JUTARNJEG
LISTA, 8/2003.
|
|
|
JESTE LI SPREMNI DONIRATI SVOJE
ORGANE ILI ORGANE SVOJIH NAJBLIŽIH?

|
ANKETA
GfK - CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA - ZAGREB,
rujan,
2004.
|
|
Evo kako građani gledaju na
mogućnost spašavanja
života darivanjem ljudskih
organa:

Ukupno se čak 83% ispitanih građana izjasnilo za podržavanje
ideje
o spašavanju života doniranjem ljudskih organa!
Među
50% onih koji to u potpunosti podržavaju posebno
se ističu osobe s višom školom i općenito visokim obrazovanjem
( od 55 do 80%) i višim ili visokim osobnim primanjima (od 62 do
69%).
Analiza po regijama pokazuje tek malo više potpuno
podržavanje u Sjevernoj Hrvatskoj (56%).
Rezerviranost je veća kod stanovništva iz naselja do
2000 stanovnika, gdje tek 37% iskazuje potpuno podržavanje
ideje.
_____________
Posebno se postavilo i pitanje: Biste li Vi osobno donirali
organe?

Teoretsko opredjeljenje od čak
70% građana koji bi osobno donirali organe. Značajnije ispod te
razine su osobe
s niskim obrazovanjem (od 49 do
61%), kućanice (57%), pa i studenti (63%).
Rezultati govore o pozitivnoj klimi među građanima
Istraživanje je provedeno
početkom rujna ove godine, telefonom, na uzorku od 1879
ispitanika starijih od 15 godina.
|
TELEFONSKA ANKETA
HRT - "NEDJELJOM U DVA", 3/2005.
|
|
Voditelj: Aleksandar
Stanković
Pitanje: BISTE LI POSMRTNO
DAROVALI VAŠE ORGANE RADI PRESAĐIVANJA?

|
ANKETA
IZ MAGISTARSKOG RADA DR. GORDANE PELČIĆ,
DOM
ZDRAVLJA KRK, 2005.
ISPITANICI: STUDENTI MEDICINE
|
|
Pitanje: EUROPSKI POLOŽAJ
HRVATSKE U BROJU PRESAĐENIH ORGANA

Pitanje: POSTOJI LI MOGUĆNOST
ZLOUPORABE DAROVANIH ORGANA U RH?

Pitanje: RAZLOZI NEGATIVNOG
STAVA PREMA PRESAĐIVANJU ORGANA

|
TELEFONSKA ANKETA
HRT-a U EMISIJI "OTVORENO", 4/2006.
|
Voditelj: Hloverka Novak Srzić
Pitanje:
"Da li biste darovali svoje
organe
nakon smrti radi presađivanja"

|
TELEFONSKA ANKETA
WEB MJESTA ISKONA ,
http://www.iskon.hr/, 4/2006.
|
Pitanje:
"Da li biste darovali svoje
organe
nakon smrti radi presađivanja"

Pitanje:
"Da li biste darovali svoje
organe
nakon smrti, radi presađivanja"
DA - 89%
NE - 11%

|