O PRESAĐIVANJU KOŠTANE SRŽI

Smanjen broj prikupljenih doza iz pupkovine

 

U ovoj godini bitno je reduciran, na svega stotinu, broj darovatelja krvotvornih matičnih stanica iz pupkovine. Njih je u ranijim godinama bilo i do 500 godišnje. Po službenim tumačenjima, radi se o  subjektivnim razlozima.

 

 

Izvor: Nova TV

09.12.2016|

53 TISUĆE DAROVATELJA KOŠTANE SRŽI U HRVATSKOJ

 

Po izvještavanju medija i Zaklade Ane Rukavine, u hrvatskom registru potencijalnih darovatelja koštane srži upisano je 53 tisuće osoba. Pretpostavljamo da su svi uzorci tipizirani.

 

Otkako je 2003. godine Hrvatska donorska mreža započela s promicanjem u javnosti doniranja krvotvornih matičnih stanica, ovo je ogroman uspjeh. Tada je u registru bilo svega 64 upisanih darovatelja.

 

Svjetski registar sada ima oko 30 milijuna registriranih darovatelja.

 

 

 

 

Izvor: Nova […]

09.12.2016|

AKCIJA ZAKLADE ANE RUKAVINE U OSIJEKU

Nova akcija Zaklade  Ane Rukavine provest će se ovaj tjedan u Osijeku.  Uzet će se uzorci od novih dobrovoljnih darovatelja koštane srži.

 

Zahvaljujući već opsežnom hrvatskom registru, iz njega je do sada izvedena 61 transplantacija krvotvornih matičnih stanica radi liječenja teških bolesnika.

 

 

13.04.2016|
  • zaklada_ana_rukavina

REGISTAR DAROVATELJA KOŠTANE SRŽI

U Registar dobrovoljnih darovatelja krvotvornih matičnih stanica (koštane srži), kroz Zakladu Ana Rukavina, upisano je do sada više od 50 tisuća potencijalnih davatelja. Veliki dio dobivenih uzoraka do sada je tipiziran.

 

Do sada je za liječenje teško oboljelih iskorišteno 58 plemenitih davatelja.

 

 

[…]

05.02.2016|

Matične stanice krvi iz pupkovine

Piše: prof.dr.sc Mirando Mrsić,
preuzeto s 
http://www.zaklada-ana-rukavina.hr/content/hr/banka_krvi/cesta_pitanja.aspx#1

 

Posljednjih desetak godina sve više pozornosti znanstvene javnosti usmjereno je na istraživanja na području rasta i razvoja matičnih stanica. Istraživanja na ovom području, posebno kada se govori o kloniranju te fetalnim stanicama, predmet su etičkih diskusija i prijepora. Zahvaljujući ovim pitanjima, koja su s pojavila početkom stoljeća, istraživanja su se okrenula matičnim stanicama koje se nalaze u pupkovini.

[…]

26.06.2015|

ČESTA PITANJA O DARIVANJU KOŠTANE SRŽI – KRVOTVORNIH MATIČNIH STANICA

Preuzeto s weba Zaklade Ana Rukavina

 

Tko može biti darivatelj koštane srži ili perifernih matičnih stanica?

Darivatelj može biti svaka zdrava osoba u dobi od 18 do 40 godina.

[…]

11.12.2014|

POVEĆAVA SE REGISTAR DAVATELJA KOŠTANE SRŽI

U prikupljanje uzoraka za registar darovatelja krvotvornih matičnih stanica uključilo se devet transfuzijskih centara što će povećati mogućnost presađivanja koštane srži u Hrvatskoj. Registar će uskoro imati 40 tisuća uzoraka od kojih je tipizirano više od 33 tisuće. Za tu je namjenu u ovoj godini osigurano 4,5 milijuna kuna.

 

 

Izvor: Goranka Jureško, Jutarnji list, 24. 5. 2013.

24.05.2013|

Kako postati darovatelj krvotvornih matičnih stanica?

Davanje krvnih uzoraka za građane obavlja se  u Zavodu za tipizaciju tkiva KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, (zelena zgrada). Nakon popunjavanja pristupnice, uzet će Vam se epruveta krvi za HLA tipizaciju .

 

Možete se javiti i  prilikom akcije uzimanja uzoraka krvi , koju u vašem gradu organizira Zaklada Ana Rukavina.

 

Darovatelj može biti svaka zdrava osoba u dobi od 18 do 40 godina.

 

19.09.2010|
  • amblem-dar-kost-srzi

POTPISAN UGOVOR O SURADNJI IZMEĐU HDM-a i ZAKLADE ANA RUKAVINA

 

U Puli je dana 10. veljače 2007. godine potpisan ugovor o suradnji promicanju darivanja krvotvornih matičnih stanica u javnosti,  između Hrvatske donorske mreže i Zaklade “Ana Rukavina” u osnivanju.

 

Ugovor su potpisali predsjednici navedenih udruga.

 

Ovo predstavlja priznanje Hrvatskoj donorskoj mreži za višegodišnji dosadašnji rad, još od početka 2003. godine. Zaklada “Ana Rukavina” osnovana je službeno 14. 2. 2007. godine, dakle, četiri godina kasnije. 

 

[…]

13.02.2007|

VELIKI BROJ DAROVATELJA KOŠTANE SRŽI U PULI

stemcellDana 10. 2. 2007. godine, u Puli je Zaklada “Ana Rukavina” u suradnji s Hrvatskom donorskom mrežom i Pulskom bolnicom, organizirala prikupljanje uzoraka krvi od dobrovoljnih darivatelja koštane srži. Uzorke je dalo gotovo 600 darivatelja, među kojima i pulski gradonačelnik i ravnatelj pulske bolnice. Pula je tako bila treći grad u kojem je ova akcija provedena.

Tom prilikom potpisan je ugovor […]

11.02.2007|
Load More Posts

Često postavljena pitanja


Od krvotvornih matičnih stanica nastaju crvena i bijela krvna zrnca, kao i krvne pločice.

Nalaze se u koštanoj srži, u cirkulirajućoj krvi i u krvi pupčane vrpce novorođenčeta.

To je metoda liječenja mnogih bolesti. Najprije se bolesniku aplicira kemoterapija ili radioterapija kako bi se uništile njegove bolesne krvne stanice. Nakon toga mu se venskim putem ubrizgaju matične stanice srodnog ili nesrodnog dobrovoljnog davatelja na način uobičajene transfuzije krvi. Presađene matične stanice počinju rasti u primaocu i dostižu stupanj zdravih krvnih stanica, prijeko potrebnih za čovjekov život.

Podudarnost davatelja s primateljem mora biti potpuna. Davatelj se najprije traži unutar obitelji. Jedan od braće ili sestara od istih roditelja ima samo 25% povoljnih izgleda da bude podudaran s primateljem kojemu je transplantacija potrebna. Ako se takav davatelj ne može naći u obitelji, liječnici ga dalje traže u nacionalnom ili međunarodnim registrima dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Vrlo, vrlo mali! Razmjerno su mali čak i među bliskim srodnicima. Kako bi se našla koštana srž za jednog bolesnika, pretražuju se svjetski registri s milijunima dobrovoljnih davatelja.

Liječe se npr. akutna i kronična leukemija, maligni limfomi, aplastične anemije, nasljedne krvne bolesti i dr.

U Hrvatskoj se takvo liječenje provodi samo u nekim kliničkim bolnicama: KB Merkur i KBC Zagreb/Rebro u Zagrebu. Tipizaciju tkiva obavlja Referentni centar za tipizaciju tkiva Ministarstva zdravstva RH na Rebru u Zagrebu.

Presađivanje je samo strogo indicirana terapijska metoda. U cjelovitom razjašnjenju će pomoći liječnici specijalisti hematolozi, a odluka je na bolesniku i njegovoj obitelji.

Presađivanje koštane srži vrlo je skupa terapijska metoda. Troškove tog liječenja. u Hrvatskoj snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Nažalost, vrlo mali broj od nekoliko stotina osoba. Kultura darivanja koštane srži radi presađivanja i liječenja bolesnika nije dostigla stupanj koji odgovara onome u razvijenim zemljama. Razlog je nedovoljna obaviještenost stanovništva i nedovoljan angažman zdravstvenih radnika u javnosti, kako bi se taj registar povećao.