ZAKONI I PRAVILNICI

 

	ZAKONI U HRVATSKOJ
	ZAKONSKI OKVIRI U EUROPI
	REZOLUCIJA HRVATSKOG SABORA
	NAPUTAK MINISTARSTVA ZDRAVSTVA RH
	HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR
	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA
	POVJERENSTVO ZA TRANSPLANTACIJU ORGANA, TKIVA I STANICA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA RH
	ZAKLJUČCI SABORSKOG ODBORA ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU I ZDRAVSTVO
	Korisni linkovi:     www.nn.hr

ZAKONI O TRANSPLANTACIJI U HRVATSKOJ

Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova

ljudskog tijela u svrhu liječenja.

Narodne novine RH, 31/80.

www.nn.hr

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i

presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.

Narodne novine RH, 50/88

www.nn.hr

Zakon o uvjetima za uzimanje i presađivanje
dijelova ljudskog tijela .

Narodne novine RH, 53/91.

www.nn.hr

Pravilnik o pobližim medicinskim kriterijima te načinu

i postupku utvrđivanja smrti osobe kojoj se dijelovi
tijela mogu uzimati radi presađivanja.

Narodne novine RH, 53/91.

www.nn.hr

Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Narodne novine RH, 1/97.

Kazneni zakon Republike Hrvatske

Narodne novine RH, 110/97

www.nn.hr

Iz Naputka za provođenje Programa za eksplantaciju organa.

Narodne novine RH, 75/98

www.nn.hr

Edukacija

Ravnatelji zdravstvene ustanove s akutnim bolesnicima potencijalnim darivateljima organa, obvezni su odrediti po jednog djelatnika, psihijatra ili kliničkog psihologa koji će u ustanovi biti zadužen za pomoć u psihološkom pristupu eksplantaciji. Dužnosti tog stručnjaka obuhvaćat će:

(a) trajnu edukaciju u psihološkom pristupu eksplantaciji za liječnike koji kontaktiraju s obiteljima potencijalnog darivatelja organa, te

(b) obavljanje razgovora s obitelji, na traženje koordinatora za eksplantaciju.

Pravilnik o podacima i načinu vođenja dokumentacije o mogućim darivateljima dijelova ljudskog tijela radi presađivanja s umrle osobe

Narodne novine RH, 188/03

www.nn.hr

ZAKON O UZIMANJU I PRESAĐIVANJU DIJELOVA
LJUDSKOG TIJELA U SVRHU LIJEČENJA

Narodne novine RH, 177/2004

www.nn.hr

 

Članak 9.	Osobni podaci o darivateljima i primateljima dijelova ljudskog tijela predstavljaju profesionalnu tajnu. Osobne podatke o umrlom darivatelju nije dozvoljeno davati primatelju, a osobne podatke o primatelju obitelji umrloga darivatelja.
Članak 10.	Presađivanje se smije obaviti jedino ako je primatelj dao pisanu suglasnost.
Članak 12.	Organ ili tkivo od živog darovatelja može se uzeti isključivo u svrhu liječenja primatelja ako ne postoji odgovarajući organ ili tkivo umrle osobe  te ne postoji druga, približno jednaka metoda liječenja.
Članak 22.	Dijelovi tijela s umrle osobe smiju se uzeti radi presađivanja samo ako se darivatelj za života nije tome u pisanom obliku protivio.   Pisanu izjavu o nedarivanju iz stavka 1. ovoga članka punoljetna osoba sposobna za rasuđivanje daje izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite.   Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, za punoljetne osobe koje nisu sposobne za rasuđivanje pisanu izjavu o nedarivanju iz stavka 1. ovoga članka, solemniziranu od strane javnog bilježnika, daje zakonski zastupnik, odnosno skrbnik.
Članak 23.	Pisanu izjavu o nedarivanju  iz članka 22. ovoga Zakona izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite dostavlja Ministarstvu zdravstva.   Osoba u svakom trenutku može opozvati svoju izjavu o nedarivanju.   Pisana izjava o nedarivanju iz članka 22. ovoga Zakona pohranjuje se pri Ministarstvu zdravstva, a podaci iz izjave unose se u listu nedarivatelja. Podaci o nedarivateljima su profesionalna tajna.

Članak 32.

Svi zdravstveni radnici obvezni su poduzeti odgovarajuće mjere u svrhu promidžbe darivanja organa i tkiva.

www.nn.hr

 

Članak 2.	Osobni podaci iz članka 1. ovoga Pravilnika prikupljaju se, čuvaju i priopćavaju sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu profesionalne tajne i zaštitu osobnih podataka
Članak 6.	Osobni podaci ili podaci iz kojih je moguće otkriti identitet darivatelja ili primatelja dijelova ljudskog tijela, ne otkrivaju se, ako nisu nužno potrebni za izvršenje postupaka na području uzimanja i presađivanja dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.
Članak 7.	Pravne osobe iz članka 4. ovoga Pravilnika smiju prikupljati, obrađivati i čuvati samo one osobne podatke koji su neophodni za onaj dio djelatnosti uzimanja i presađivanja dijelova ljudskog tijela koju te pravne osobe obavljaju.
Članak 9.	Korištenje osobnih podataka pri pedagoškom i znanstvenom radu, statističkim analizama i objavljivanje podataka iz područja djelatnosti uzimanja i presađivanja ljudskog tijela u svrhu liječenja, ne smije se obavljati na način koji bi mogao otkriti identitet osobe na koju se podaci odnose.

 

Članak 1.	Ovim Pravilnikom uređuje se način suradnje ovlaštenih zdravstvenih ustanova iz članka 27. stavka 1. Zakona o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskoga tijela u svrhu liječenja (u daljnjem tekstu: ovlaštena zdravstvena ustanova) sa srodnim stranim i međunarodnim organizacijama u cilju razmjene organa, odnosno tkiva radi presađivanja.
Članak 3.	Svako uzimanje, presađivanje i razmjena organa i tkiva u svrhu liječenja, koje se obavlja u Republici Hrvatskoj u okviru suradnje iz članka 1. ovoga Pravilnika mora se prijaviti ministarstvu nadležnom za zdravstvo koje o tome vodi evidenciju.
Članak 4.	Organ ili tkivo dopušteno je ponuditi stranoj državi u okviru suradnje iz članka 1. ovoga Pravilnika samo ako nema odgovarajućeg pacijenta na nacionalnoj listi čekanja ili ako se razmjena temelji na obvezama preuzetim ugovorom iz članka 2. ovoga Pravilnika.
Članak 8.	Pri razmjeni organa, odnosno tkiva radi presađivanja nije dopušteno dati ili primiti bilo kakva novčana sredstva niti druga materijalna dobra.   Dozvoljen je povrat troškova za medicinske i organizacijske troškove vezane za uzimanje, pohranu i prijevoz organa u svrhu liječenja.

 Narodne novine RH, 141/05

www.nn.hr

 

Članak 1.	Ovim Pravilnikom utvrđuju se mjere za osiguranje sigurnosti i kvalitete dijelova ljudskoga tijela za presađivanje u svrhu liječenja
Članak 2.	Svaki dio ljudskoga tijela uzet u svrhu presađivanja mora imati prihvatljivu kvalitetu i ne smije izložiti primatelja neprihvatljivom riziku. Kriteriji prihvatljivosti darivatelja moraju biti ustanovljeni prema prihvaćenim medicinskim standardima.
Članak 4.	Opća procjena prihvatljivosti darivatelja obavlja se na temelju podataka prikupljenih u jedinicama intenzivnog liječenja te mora obuhvaćati: – anamnezu i navike, – kliničku procjenu, – laboratorijske pretrage, te histološki nalaz biopsije, u slučajevima kada to nalažu prethodne razine pretraga. Ako je učinjena obdukcija, nalaz mora biti procijenjen. Anamneza, klinička procjena te laboratorijske i instrumentalne pretrage moraju ispitati funkciju pojedinog organa i dokumentirati eventualnu prisutnost patološkog nalaza. O svim postupcima mora postojati pisana bilješka koja se čuva i arhivira.

Narodne novine RH, 151/05

www.nn.hr

 

Članak 1.	Ovim Pravilnikom uređuje se postupak dodjele alogenih nesrodnih krvotvornih matičnih stanica i rad registra mogućih darivatelja koštane moždine.
Članak 2.	Presađivanjem alogenim nesrodnim krvotvornim matičnim stanicama liječe se bolesnici s krvnim i drugim bolestima na temelju posebnih medicinskih indikacija. Krvotvorne matične stanice u svrhu liječenja mogu se uzimati iz koštane moždine, periferne krvi ili iz krvi pupkovine.
Članak 5.	Registar nesrodnih darivatelja KMS za područje Republike Hrvatske vodi Referentni centar za tipizaciju tkiva Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Registar iz stavka 1. ovoga članka jest nacionalni koordinacijski centar i donorski centar za koštanu srž te djeluje u skladu sa zahtjevima, standardima i propisima međunarodne organizacije za presađivanje KMS nesrodnih darivatelja (u daljnjem tekstu: BMDW). Registar mora pokrenuti postupak za akreditaciju pri BMDW i osigurati obnavljanje akreditacije
Članak 8.	Registar surađuje s ministarstvom nadležnim za zdravstvo na području promocije darivanja dijelova ljudskog tijela, razvoja liječenja metodom presađivanja KMS od nesrodnih darivatelja i nadzora nad vođenjem evidencije o darivanju i presađivanju te razvoja i standardizacije etičkih, medicinskih i financijskih aspekata darivanja KMS nesrodnih darivatelja.
Članak 9.	Poslovi koje obavlja Registar su: – obavlja postupke pretraživanja nesrodnih darivatelja KMS u suradnji s liječnikom iz stavka 3. članka 3. ovoga Pravilnika i akreditiranog inozemnog registra ili transplantacijskog centra, – koordinira sve postupke odabira, uzimanja, prijenosa i dostave uzetih KMS izabranog darivatelja u Transplantacijski centar, – aktivnosti u cilju pridobivanja što većeg broja zdravih nesrodnih darivatelja, u dobi od 18 do 55 godina uz obavješćivanje javnosti o liječenju metodom presađivanja KMS, – uključivanje novih članova u Registar, – brine za stručni razvoj Registra.

PRAVILNIK O POSTUPKU OBAVJEŠTAVANJA O SMRTI
OSOBA KOJE DOLAZE U OBZIR KAO DARIVATELJI
DIJELOVA LJUDSKOG TIJELA ZBOG PRESAĐIVANJA
U SVRHU LIJEČENJA

Narodne novine br. 152/05.

www.nn.hr

 

Članak 4.	Liječnik u Jedinici intenzivnog liječenja, koji je primio bolesnika u komi prema kriterijima iz članka 3. ovoga Pravilnika mora, u skladu s medicinskim kriterijima, provesti kliničke postupke utvrđivanja smrti mozga te o nalazu odmah obavijestiti bolničkog transplantacijskog koordinatora.
Članak 5.	U bolničkim zdravstvenim ustanovama koje nemaju mogućnost dovršenja postupka potvrđivanja smrti mozga, liječnici su dužni u skladu s medicinskim kriterijima, započeti postupak utvrđivanja smrti mozga i s nacionalnim transplantacijskim koordinatorom dogovoriti dolazak mobilnog tima za potvrdu smrti mozga, ako je isti dostupan ili osigurati prijevoz bolesnika u zdravstvenu ustanovu u kojoj je moguće provesti postupak potvrđivanja smrti mozga.
Članak 6.	Nakon utvrđene smrti mozga, bolnički transplantacijski koordinator mora o mogućem darivatelju bez odgode obavijestiti nacionalnog transplantacijskog koordinatora u svrhu provjere statusa umrle osobe u Registru nedarivatelja.   Ako se umrla osoba ne nalazi na listi nedarivatelja, bolnički transplantacijski koordinator obavještava obitelj umrlog o namjeri presađivanja dijelova tijela u svrhu liječenja.
Članak 11.	Ako se umrla osoba nalazi na listi nedarivatelja svi daljnji postupci u svrhu darivanja organa i/ili tkiva obustavljaju se.

Narodne novine br. 152/05.

www.nn.hr

 

Članak 4.	Dijelovi ljudskog tijela prevoze se najprimjerenijim i najbržim prijevoznim sredstvom koje određuje osoba odgovorna za pohranu i prijevoz s obzirom na udaljenost prijevoza i dostupnost prijevoznih sredstava, uz poštivanje pravila struke koja vrijede za pohranu pojedinog organa, tkiva ili stanica.
Članak 5.	Prijevoz se smije obavljati: – avionom ili helikopterom – prijenosnik se prevozi zajedno s prtljagom posade, odnosno u putničkom odjeljku, – drugim odgovarajućim prijevoznim sredstvom uz ispunjenje uvjeta iz članka 3. ovoga Pravilnika.
Članak 14.	Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odred­be Pravilnika o podacima i načinu vođenja dokumentacije o mogućim darivateljima dijelova ljudskog tijela radi presađivanja s umrle osobe (»Narodne novine«, br. 188/03) u dijelu koje se odnose na način pohrane i prijevoza ljudskoga tijela namijenjenih presađivanju.

Narodne novine br. 152/05.

www.nn.hr

 

Člana 2.	Svi državljani Republike Hrvatske sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a koji su osigurane osobe osnovnog zdravstvenog osiguranja, imaju jednake mogućnosti uključivanja na nacionalnu listu čekanja za presađivanje dijelova ljudskoga tijela (u daljnjem tekstu: nacionalna lista čekanja) te zagarantiranu jednaku dostupnost liječenja presađivanjem dijelova ljudskoga tijela.
Člana 4.	Za svaki organ ili tkivo u Republici Hrvastsakoj vodi se posebno nacionalna lista čekanja. Nacionalnu listu čekanja vodi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Upis mogućeg primatelja na nacionalnu listu čekanja obavljaju zdravstvene ustanove koje imaju odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo za presađivanje dijelova ljudskog tijela (u daljnjem tekstu: transplantacijski centar). Primatelji organa od živih darivatelja moraju ispuniti iste kriterije za upis na istu listu čekanja kao i primatelji organa s umrle osobe.
Člana 5.	Odluku o upisu na nacionalnu listu čekanja donosi Povjerenstvo transplatacijskog centra. Članove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka imenuje ravnatelj transplantacijskog centra iz redova transplantacijskih stručnjaka. Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka prihvaća ili odbija prijedlog za upis na nacionalnu listu čekanja za svaki organ, odnosno tkivo, posebno.
Članak 6.	Upis bolesnika na nacionalnu listu čekanja obavlja se na temelju njegovog prethodnog informiranog pisanog pristanka. Za bolesnika koji nije poslovno sposoban ili nije sposoban za rasuđivanje ili je maloljetan pristanak iz stavka 1. ovoga članka daje njegov zakonski zastupnik, odnosno skrbnik.
Članak 7.	Za vrijeme čekanja na presađivanje organa ili tkiva bolesnik mora obavljati redovite kontrolne preglede u skladu s protokolom transplantacijskog centra.
Članak 9.	O svakoj promjeni zdravstvenog stanja bolesnika na nacionalnoj listi čekanja, koja trenutno onemogućava presađivanje, nadležni liječnik treba pisanim putem ili u elektronskom obliku i telefonski obavijestiti ovlaštene osobe iz stavka 2. članka 8. ovoga Pravilnika, koja će bolesnika privremeno isključiti s nacionalne liste čekanja. Bolesnika na nacionalnu listu čekanja ponovno upisuje ovlaštena osoba iz stavka 2. članka 8. ovoga Pravilnika nakon poboljšanja njegova zdravstvenoga stanja. Odluku o ponovnom upisivanju na listu čekanja donosi Povjerenstvo iz stavka 1. članka 5. ovoga Pravilnika. Svaka promjena stanja na nacionalnoj listi čekanja bilježi se u pisanom obliku i/ili u elektronskoj bazi podataka najkasnije 24 sata po nastanku promjene.
Članak 13.	Svaki transplantacijski centar mora postupati u skladu s nacionalnim smjernicama iz stavka 3. članka 3. ovoga Pravilnika za dodjelu dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja. Pri odabiru primatelja moraju se poštovati: – medicinski kriteriji, – stupanj hitnosti, – imunogenetski kriteriji, – vrijeme čekanja, – posebne okolnosti (npr. dijete, primatelj više organa).
Članak 14.	Odabir i način vrednovanja kriterija iz stavka 2. članka 13. ovoga Pravilnika specifični su za svaki organ, odnosno tkivo i obavljaju se u skladu s nacionalnim smjernicama iz stavka 3. članka 3. ovoga Pravilnika.

Narodne novine br. 152/05.

www.nn.hr

 

Članak 3

Ministarstvo nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) odgovorno je za uspostavu, rad i održavanje informacijskog sustava vođenja i praćenja dokumentacije iz članka 1. ovoga Pravilnika na način koji osigurava točnost, cjelovitost, ažurnost, transparentnost i sljedivost svih podataka vezanih za obuhvaćene postupke te izradu izvješća i analiza za nacionalne i međunarodne institucije.   Ministarstvo mora osigurati uvjete za nesmetano odvijanje postupaka iz stavka 1. ovoga članka neovisno o dostupnosti informacijskog sustava.   Ministarstvo je odgovorno za sukladnost informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga članka s važećim zakonskim propisima.

Članak 4

Ministarstvo vodi: – Nacionalni registar osoba koje se protive darivanju organa/tkiva poslije smrti, – Nacionalni registar osoba koje čekaju na presađivanje, – Nacionalnu evidenciju darivatelja organa i tkiva, – Nacionalnu evidenciju obavljenih presađivanja organa i tkiva te evidenciju o praćenju njihovih rezultata, – Nacionalnu evidenciju o razmjeni organa/tkiva u okviru međunarodne suradnje, – Nacionalni registar zdravstvenih ustanova ovlaštenih za uzimanje, presađivanje, tipizaciju, pohranu i razmjenu dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, – druge evidencije vezane za darivanje i presađivanje dijelova tijela.

Narodne novine br. 1/06.

www.nn.hr

 

Članak 1.	Ovim Pravilnikom uređuje se rad i nadzor nad bankama tkiva zdravstvenih ustanova.
Članak 2.	Banka tkiva organizira i primjenjuje postupke uzimanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i raspodjele tkiva ljudskog porijekla namijenjenih za liječenje.
Članak 24.	Banka tkiva mora voditi evidenciju svojih djelatnosti, koja uključuje vrstu i količinu nabavljenih, testiranih, čuvanih, obrađenih, pohranjenih i raspodijeljenih tkiva (ili koja su na bilo koji drugi način bila na raspolaganju) te podrijetlo i odredište tkiva namijenjenih za liječenje. Banka tkiva podnosi ministarstvu nadležnom za zdravstvo i drugim nadležnim tijelima godišnje izvješće o radu, koje je dostupno javnosti.
Članak 39.	Svi troškovi rada banke tkiva zdravstvene ustanove zasnivaju se na načelu rada bez dobiti. Dopušten je povrat troškova za medicinske i organizacijske tro­škove vezane uz uzimanje, obradu, pohranjivanje i raspodjele pri­jevoz organa i tkiva presatka u svrhu liječenja.

Narodne novine br. 3/06.

www.nn.hr

 

Članak 2	Smatrat će se da je nastupila smrt osobe od koje se uzimaju dijelovi tijela radi presađivanja ako je kod te osobe nastao potpuni i konačni prestanak moždane cirkulacije (smrt mozga).
Članak 3	Smrt mozga podrazumijeva ireverzibilni prekid funkcije velikoga i malog mozga te moždanoga debla. Dijagnoza se postavlja teme­ljem kliničkog pregleda, a potvrđuje se jednim od parakliničkih potvrdnih testova.
Članak 11	Nakon utvrđivanja smrti mozga liječnik mora zaustaviti sve daljnje terapijske postupke.   Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima pro­pisanim zakonom dopušteno je nastaviti medicinske postupke u slučaju kad je umrla osoba davatelj organa i tkiva za presađivanje.

 

ZAKONI O TRANSPLANTACIJI U EUROPI

* U većini europskih zemalja, koje imaju "zakon pretpostavljenog pristanka" običaj je da se bliska obitelj neposredno umrlog člana ipak pita za dozvolu za uzimanje organa radi presađivanja.

Na temelju članka 117. Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora na 38. sjednici,

održanoj 3. ožujka 1999. godine, predlaže

REZOLUCIJU O POTICANJU PRESAĐIVANJA

ORGANA U REPUBLICI HRVATSKOJ

I.

Polazeći od temeljnog ljudskog prava na život te uvažavajući presađivanje organa kao opće prihvaćen medicinski, etički, psihološki, ekonomski i društveno opravdan način liječenja, Hrvatski državni sabor podržava sve aktivnosti u cilju povećanja broja presađivanja organa u Republici Hrvatskoj, a posebice oživotvorenje “Naputka za eksplantaciju organa”.

II.

Nakon početka primjene “Naputka za eksplantaciju organa” došlo je do stanovitog povećanja broja eksplantacija i presađivanja organa u Republici Hrvatskoj, a mogućnost ovih zahvata u našoj zemlji je na razini one u europskim centrima. Hrvatski državni sabor se zalaže da se poduzmu sve potrebne mjere, kako bi se broj obavljenih presađivanja organa u Republici Hrvatskoj još dodatno povećao, a što omogućuju i postojeći zakonski propisi.

III.

Hrvatski državni sabor zahvaljuje svim onim obiteljima, koji su u teškim trenucima stradanja njihovih najbližih, smogle dovoljno snage da daju svoju privolu kako bi se sačuvao tuđi život.

IV.

Zahvaljujući na dosadašnjem zalaganju onim zdravstvenim djelatnicima i zdravstvenim ustanovama, koji su najviše doprinijeli povećanju broja presađivanja organa u Republici Hrvatskoj, Hrvatski državni sabor potiče sve zdravstvene djelatnike, zdravstvene ustanove i državne zavode da ulože dodatna stručna nastojanja, kako bi se broj presađivanja organa u Republici Hrvatskoj i dalje povećavao.

V.

Prepoznajući dosadašnju poticajnu ulogu stručnih društava i udruga građana, čije je djelovanje dijelom ili u potpunosti vezano uz pitanje presađivanja organa, te pozdravljajući suradnju koju je Ministarstvo zdravstva uspostavilo s njima, Hrvatski državni sabor preporučuje da se ovakva suradnja i dalje održi i dodatno pojača.

VI.

Potiču se svi mediji da posvete primjereniju pozornost, kako promicanju presađivanja organa, tako i visokovrijednim etičkim načelima, na kojima se ona temelje, a zdravstveni i drugi djelatnici na aktivnije uključivanje u te aktivnosti.

VII.

Ministarstvo zdravstva se zadužuje da razradi poticajne mjere, koje će pomoći u povećanju broja presađivanja organa u Republici Hrvatskoj.

VIII.

Zahtijeva se od Vlade Republike Hrvatske da osigura dodatna potrebna sredstva kako bi se poboljšala tehnološka i stručna razina obavljanja eksplantacija i transplantacija u što većem broju zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj. Zatim, neophodno je osigurati dodatna sredstva za liječenje dijaliziranih i ostalih bolesnika za vrijeme čekanja na presađivanje organa.

IX.

Zadužuje se Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske da u roku od 12 mjeseci izvijesti Hrvatski državni sabor o poduzetim mjerama iz Rezolucije o poticanju presađivanja organa u Republici Hrvatskoj te o stanju provođenja presađivanja organa u Republici Hrvatskoj.

 

NAPUTAK MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

NAPUTAK MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA EKSPLANTACIJU ORGANA

Izdanje: Ministarstvo zdravstva RH, Zagreb, 1998.

Sastavilo: Povjerenstvo na čelu s pomoćnikom ministra zdravstva.

Objavljeno: Naputak za provođenje Programa za eksplantaciju organa. Narodne novine RH, 75/98.

Iz Uvoda:

 

HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR

IZ KODEKSA MEDICINSKE ETIKE I DEONTOLOGIJE

HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA

 

HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA

IZ PRAVILNIKA O PRAVIMA I ODGOVORNOSTI ČLANOVA

HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE

III. ODGOVORNOSTI LIJEČNIKA

      1. POVREDE DUŽNOSTI I UGLEDA LIJEČNIČKOG ZVANJA

          d) Povrede dužnosti pri presađivanju tkiva i organa

POVJERENSTVO ZA TRANSPLANTACIJU ORGANA, TKIVA I STANICA

MINISTARSTVA ZDRAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik: mr. sc. dr. Andro Vlahušić

 

- dr. sc. Bojan Biočina

- doc. dr. sc.Nikica Gabrić

- prof. dr. sc.Vesna Kerhin - Brkljačić

- Danica Kramarić, dr. med.

- Božidar Krstulović,dr.med.

- Josip Mičija dr.med.

- prim. dr. Zdenko Mitar

- prof. dr. sc. Josip Pasini

- doc.dr. sc. Leo Patrlj

- doc.dr. sc.Miroslav Samaržija

- Siniša Varga, dr. stom.

- Mira Vlahov, dipl. iur.

-  Miomir Zelić, dr. med.

 

tajnica Povjerenstva: dr. Mirela Bušić

(RASPUŠTENO POČETKOM 2004. GODINE)

                                  - - - - - - - - -

POVJERENSTVO MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI ZA IZRADU NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O UZIMANJU I PRESAĐIVANJU ORGANA U SVRHU LIJEČENJA

Osnovano 13. travnja 2004.

• Mirela Bušić, dr. med., predsjednik

• prof. dr. sc. Vesna Kerhin Brkljačić, član

• prof. dr. sc. Josip Pasini, član

• prim. dr. Zdenko Mitar, član

• prim. dr. Ljubica Bubić Filipi, član

• dr. sc. Leo Patrlj, član

• Igor Antončić, dr. med. , član,

• Ljiljana Lovrić, dr. med., član

• Lidija Kic, dip. iur., član

(raspušteno u kolovozu 2004.)

POVJERENSTVO ZA TRANSPLANTACIJU ORGANA, TKIVA I STANICA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

osnovano u kolovozu 2004.

Doc.dr.sc.Leo Patrlj- predsjednik,

Prof.dr.sc.Zvonimir Mareković - član

Prim.dr.sc.Hrvoje Minigo - član

Prof.dr.sc. Željko Sutlić - član

Prim dr.sc.Zvonimir Puretić - član

Prim.dr.sc.Miomir Zelić - član

Mirela Bušić,dr.med. - član

ODBOR ZA RAD, SOCIJALNU SKRB I ZDRAVSTVO

ZAKLJUČCI 45. SJEDNICE ODBORA, ODRŽANE 13. VELJAČE 2002. GODINE O IZVJEŠĆU O TRANSPLANTACIJI ORGANA U REPUBLICI HRVATSKOJ I MJERE I AKTIVNOSTI KOJE SE PLANIRAJU PODUZETI

1. Odbor zahvaljuje svim građanima, koji su se za života opredijelili za moguće presađivanje njihovih organa nakon smrti, kao i svim obiteljima koje su u bolnim trenucima gubitka njihovih najbližih, smogle toliko snage i razumijevanja za davanje privole, kako bi se sačuvao tuđi život.
   Također, ovaj Odbor poziva hrvatsku javnost da, kao znak plemenitosti, humanosti, altruizma i ljubavi prema bližnjem, iskaže pozitivan stav prema doniranju organa usvajanjem donorske kartice, a posebno iskazivanjem tog svog pozitivnog stava na novim osobnim iskaznicama.

2. Odbor podupire ciljeve, mjere i aktivnosti Ministarstva zdravstva na provedbi programa povećanja broja eksplantacija i transplantacija organa u Republici Hrvatskoj. Izrazito povećanje broja transplantacija organa tijekom prošle godine je dobra osnova za nastavak aktivnosti u sljedećem razdoblju.

3. Kako je edukacija kadrova jedan od bitnih uvjeta za kvalitetnu provedbu programa eksplantacije i transplantacije, Odbor potiče nastojanja na daljnjoj izobrazbi koordinatora za transplantaciju.

4. Odbor, na temelju rasprave i Izvješća Povjerenstva za transplantaciju organa Ministarstva zdravstva, ukazuje na potrebu ustroja jedinstvene organizacije za koordinaciju i skrb o eksplantacijama i transplantacijama organa, tkiva i stanica u Republici Hrvatskoj.

5. Potrebno je što hitnije, u okviru Ministarstva zdravstva, a u cilju poboljšanja organizacije provedbe eksplantacije i transplantacije, utvrditi neophodne protokole (protokol prijavljivanja i utvrđivanja moždane smrti i protokol pristanka obitelji).

6. Kako ovakvi zahvati iziskuju i značajna financijska sredstva, nužno je predložiti modele financiranja koji neće opterećivati redovito poslovanje bolnica.

7. Odbor preporuča nastavak suradnje Ministarstva zdravstva sa strukovnim društvima i udrugama građana, čije je djelovanje, potpuno ili djelomično, vezano uz pitanje presađivanja organa.

8. Odbor ukazuje na potrebu daljnjeg povezivanja i uključivanja u međunarodna organizacije koje se bave transplantacijskom medicinom.

9. Odbor, u cilju senzibiliziranja javnosti, potiče sve medije na veću prisutnost zdravstveno-promidžbenih sadržaja i visokovrijednih etičkih i humanih načela, na kojima se temelji transplantacijska medicina.

10. Zadužuje se Ministarstvo zdravstva da svakih šest mjeseci podnese izvješće ovom Odboru o realizaciji programa i poduzetim aktivnostima na transplantaciji organa u Republici Hrvatskoj.

Predsjednica Odbora

Snježana Biga Friganović