Povodom 50-godišnjice povijesne srčane transplantacije
Urednik
Početkom prosinca o.g. označena je 50-godišnjica prve uspješne transplantacije srca. Izveo ju je Cristiaan Barnard u Cape Townu, u Južnoj Africi.
Dana 2. prosinca 1967. g., Denise Darvall, 25-godišnja informatička programerka, srušena je u prometnoj nesreći prilikom prelaženja ulice u Cape Townu. Odvezena je hitno u bolnicu Groote Schuur (Veliki sjenik), gdje je ustanovljena moždana smrt. Njeno srce bilo je u dobrom stanju i imala je istu krvnu grupu kao teški srčani bolesnik, 53-godišnji trgovac Louis Washkansky. U 4-satnoj operaciji Barnard je, s dvadesetočlanim timom, pacijentu Washkanskom nadomjestio bolesno srce sa srcem poginule djevojke.
IZVRSNI FILM O MOŽDANOJ SMRTI
Izuzetno dobar ilustrativni prikaz fenomena moždane smrti – smrti moždanog debla, iz izraelske Halachic donorske organizacije. Neurokirurg dr. Paul Retzker izlaže na razumljivom engleskom jeziku.
PRILOG RAZRJEŠENJU TERMINOLOŠKE DVOJBE O MOŽDANOJ SMRTI
Godinama unatrag traje dvojba ili neslaganje oko termina moždane smrti (ili smrti mozga). Pokušavali smo od samih početaka te toliko važne dijagnoze ovo razjasniti, no neuspješno, pa autori i dalje koriste oba termina.
Pokušajmo ponovno objasniti: naime, gdje je moguće, treba radije primijeniti posvojni pridjev, nego posvojni genitiv pa je točno pisati moždana smrt (u kojoj je osoba nepovratno mrtva, jer je mrtvo moždano deblo – moždana smrt je smrt)
SLOŽENOST UMIJEĆA RAZGOVORA S OBITELJI
Piše: urednik
Moždana smrt je smrt
UVOD
Većina zemalja ima neprestani problem s nedostatkom organa za presađivanje. Potrebe su uglavnom višestruko veće od broja prikupljenih organa. Mogućnost da se organi dobiju od uzgoja matičnih stanica, još je daleko. Zato je potrebno unaprijediti i poboljšati sadašnje stanje, u kojem ljudske supstance nemaju zamjenu.
Evo razmatranja o problemima na koje nailaze mnoge zemlje u svijetu. Kad dođe do moždane smrti pacijenta i kada bliska obitelj bude pozvana na razgovor o mogućnosti dobivanja organa za presađivanje, ona često nije na razini da stanje razumije i donese odgovarajuću odluku. S tim sumnjama i dvojbama vrijeme prolazi i gube se izgledi za vrijednost potencijalno iskoristivih organa. Rastu visoki troškovi nepotrebnog i besmislenog odugovlačenja i nastavka liječenja umrlog pacijenta. Nikakva se odluka ne donosi. Neutemeljena nada razara blisku rodbinu i širi krug najbližih. Traje psihičko iscrpljivanje. Na koncu se tehnološka podrška umrlom ipak mora isključiti, a izgledi da se pomogne nizu teško bolesnih ljudi, nepovratno su izgubljeni.
Što treba znati o moždanoj smrti
Moždana smrt – Povijesna perspektiva
Prije 1950. god. smrt je bila označavana samo kao prekid plućne i srčane funkcije. Većini ljudi to je značilo prestanak disanja i kucanja srca. Napretkom medicinske znanosti i reanimatologije, utemeljenjem intenzivnih jedinica, kao i usavršavanja medicinske tehnologije, kliničke farmakologije i drugih medicinskih specijalnosti, postalo je moguće privremeno održavati funkciju disanja i rad srca u vrijeme potpunog prekida moždane funkcije, što nazivamo moždanom smrću.
Najčešći uzroci moždane smrti su: (1) traumatska ozljeda glave (npr. u teškim prometnim nesrećama) i (2) teška spontana moždana krvarenja (moždani udar). […]
MOŽDANA SMRT I NJENA DIJAGNOSTIKA – ZA LIJEČNIKE
Piše: dr. Nikola Žgrablić
Djelatnost za anesteziologiju i intenzivno liječenje
Opća bolnica Pula
Predsjednik Hrvatske donorske mreže
Transplantacija je danas učinkovit način liječenja terminalnog zatajenja nekih organa. Osnovni preduvjet za to dostupnost organa za transplantaciju, a oni se danas u najvećem broju dobivaju od moždano mrtvih pacijenata. Iz tog je razloga dokazivanje moždane smrti prvi i neizostavni korak cijelog transplantacijskog procesa.
O DIJAGNOSTICI MOŽDANE SMRTI
Osnovni preduvjet transplantacije je dostupnost organa, a oni se većinom dobivaju od moždano mrtvih pacijenata. Iz tog je razloga dokazivanje moždane smrti prvi i neizostavni korak cijelog transplantacijskog procesa.
Smrt je proces, a ne trenutak. To je postupni proces na razini stanice, s različitom sposobnošću tkiva da izdrže nedostatak kisika.
Koncept smrti ljudskog bića bio je kroz povijest vrlo različit, a prestanak rada srca i prestanak disanja tradicionalno su smatrani sigurnim znakom smrti. No, danas znamo da je tek potpuni prekid moždane funkcije prava granica između života i smrti.
