Zakoni o transplantaciji u Hrvatskoj
Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja
Narodne novine RH, 31/80. www.nn.hr
Član 10.
Zabranjena je bilo kakva naknada za davanje dijelova tijela, kako sa živih, tako i s umrlih osoba.
Član 12.
Podaci o davaocima i primaocima dijelova ljudskog tijela predstavljaju profesionalnu tajnu.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.
Narodne novine RH, 50/88 www.nn.hr
Član 1.
U Zakonu o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja (“Narodne novine” br. 31/80), član 2. Zakona mijenja se i glasi:
Dijelovi tijela s umrle osobe mogu se uzimati radi presađivanja nakon što se utvrdi smrt te osobe.
Nastanak smrti utvrđuje se prema propisima o medicinskim kriterijima i načinu utvrđivanja smrti osobe od koje se mogu uzimati dijelovi tijela radi presađivanja.
Član 4. mijenja se i glasi:
Dijelovi tijela s umrle osobe uzimaju se radi presađivanja, ako se umrla osoba za života nije tome izričito pismeno protivila.
Dijelovi tijela maloljetne umrle osobe, kao i osobe koja je bila duševno bolesna, mogu se uzeti radi presađivanja samo uz pristanak njenih roditelja ili bračnog druga ili punoljetnog djeteta ili staratelja.
Zakon o uvjetima za uzimanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela.
Narodne novine RH, 53/91. www.nn.hr
Član 11.
Podaci o davaocima i primaocima dijelova tijela za presađivanje profesionalna su tajna.
Član 24.
Tko uz bilo kakvu naknadu dade dio svog tijela ili dio tijela druge žive ili umrle osobe radi presađivanja ili u tome posreduje, kaznit će se za krivično djelo.
Pravilnik o pobližim medicinskim kriterijima te načinu i postupku utvrđivanja smrti osobe kojoj se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja
Narodne novine RH, 53/91. www.nn.hr
Član 3.
Smatra se da je, prema ovom pravilniku, nastupila moždana smrt ako je kod osobe nastao potpuni i konačni prestanak moždane cirkulacije.
Uz uvjete iz stava 1. ovog člana smatra se da je nastupila moždana smrt i ako se respiracija i srčana akcija održavaju na umjetni način.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Narodne novine RH, 1/97. www.nn.hr
Članak 38.
Djelatnost klinika, kliničkih bolnica, kliničkih bolničkih centara, državnih zdravstvenih zavoda, djelatnost presađivanja organa i mrtvozornička djelatnost obavljaju se samo u zdravstvenim ustanovama u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu županija, odnosno Grada Zagreba.
Članak 140.
Privatna praksa ne može se obavljati za slijedeće djelatnosti:
- uzimanje, čuvanje, prenošenje i presađivanje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, osim autotransplantacije,
- opskrba krvlju i krvnim derivatima,
- mrtvozorništvo,
- socijalnomedicinska, epidemiološka, higijenska i zdravstveno ekološka djelatnost.
Kazneni zakon Republike Hrvatske
Narodne novine RH, 110/97 www.nn.hr
Članak 242.
(1) Tko medicinski neopravdano uzme radi presađivanja dio ljudskog tijela s pristankom živog davatelja ili tko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela s pristankom primatelja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko medicinski opravdano uzme radi presađivanja dio ljudskog tijela bez pristanka živog davatelja, ili tko medicinski opravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primatelja.
(3) Tko medicinski neopravdano uzme radi presađivanja dio ljudskog tijela bez pristanka živog davatelja ili tko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primatelja kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Tko radi presađivanja uzme dio tijela umrle osobe prije nego što je smrt na propisani način utvrđena, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(5) Tko radi presađivanja uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta osoba za života tome izričito pisano protivila, ili tko uzme radi presađivanja dio tijela umrle maloljetne ili duševno bolesne osobe bez izričitog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(6) Tko uz nagradu ili zaradu da dio svog tijela ili tijela druge žive ili umrle osobe radi presađivanja ili u tome posreduje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(7) Ako doktor medicine počini kazneno djelo iz stavka 1., 2. i 4. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako počini kazneno djelo iz stavka 3. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
Iz Naputka za provođenje Programa za eksplantaciju organa
Narodne novine RH, 75/98 www.nn.hr
Edukacija
Ravnatelji zdravstvene ustanove s akutnim bolesnicima potencijalnim darivateljima organa, obvezni su odrediti po jednog djelatnika, psihijatra ili kliničkog psihologa koji će u ustanovi biti zadužen za pomoć u psihološkom pristupu eksplantaciji. Dužnosti tog stručnjaka obuhvaćat će:
(a) trajnu edukaciju u psihološkom pristupu eksplantaciji za liječnike koji kontaktiraju s obiteljima potencijalnog darivatelja organa, te
(b) obavljanje razgovora s obitelji, na traženje koordinatora za eksplantaciju.
Pravilnik o podacima i načinu vođenja dokumentacije o mogućim darivateljima dijelova ljudskog tijela radi presađivanja s umrle osobe
Narodne novine RH, 188/03 www.nn.hr
Članak 4.
Liječnik u jedinici intenzivnog liječenja, koji je primio bolesnika u komi u skladu s kriterijima iz članka 3 ovoga Pravilnika mora u skladu s medicinskim kriterijima provesti kliničke postupke utvrđivanja moždane smrti i o nalazu odmah obavijestiti koordinatora za eksplantaciju u zdravstvenoj ustanovi (u daljnjem tekstu: bolnički koordinator), koji poduzima daljnje postupke u vezi potrvrđivanja moždane smrti.
Članak 5.
U bolničkim zdravstvenim ustanovama koje nemaju mogućnost dovršenja postupka potvrđivanja moždane smrti, liječnici su dužni u skladu s medicinskim kriterijima, započeti postupak utvrđivanja moždane smrti i osigurati prijevoz bolesnika u zdravstvenu ustanovu u kojoj će se nastaviti postupak potvrđivanja moždane smrti, odnosno s koordinatorom Programa dogovoriti dolazak mobilnog tima za potvrdu moždane smrti, ako je dostupan.
KONVENCIJA O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I DOSTOJANSTVA LJUDSKOG BIĆA U POGLEDU PRIMJENE BIOLOGIJE I MEDICINE: KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA I BIOMEDICINI
Doneseno u Hrvatskom saboru 14. 7. 2003. www.nn.hr
Članak 1.
Potvrđuje se Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, sastavljena u Oviedu, 4. travnja 1997., u izvorniku na engleskom i francuskom jeziku, koja je stupila na snagu 1. prosinca 1999.
Potvrđuje se Dodatni protokol uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine o zabrani kloniranja ljudskih bića, sastavljen u Parizu, 12. siječnja 1998., u izvorniku na engleskom i francuskom jeziku, koji je stupio na snagu 1. ožujka 2001.
Potvrđuje se Dodatni protokol uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine u svezi presađivanja organa i tkiva ljudskog porijekla, sastavljen u Strasbourgu, 24. siječnja 2002., u izvorniku na engleskom i francuskom jeziku.
ZAKON O UZIMANJU I PRESAĐIVANJU DIJELOVA LJUDSKOG TIJELA U SVRHU LIJEČENJA
Narodne novine RH, 177/2004 www.nn.hr
Članak 9.
Osobni podaci o darivateljima i primateljima dijelova ljudskog tijela predstavljaju profesionalnu tajnu. Osobne podatke o umrlom darivatelju nije dozvoljeno davati primatelju, a osobne podatke o primatelju obitelji umrloga darivatelja.
Članak 10.
Presađivanje se smije obaviti jedino ako je primatelj dao pisanu suglasnost.
Članak 12.
Organ ili tkivo od živog darovatelja može se uzeti isključivo u svrhu liječenja primatelja ako ne postoji odgovarajući organ ili tkivo umrle osobe te ne postoji druga, približno jednaka metoda liječenja.
Članak 22.
Dijelovi tijela s umrle osobe smiju se uzeti radi presađivanja samo ako se darivatelj za života nije tome u pisanom obliku protivio.
Pisanu izjavu o nedarivanju iz stavka 1. ovoga članka punoljetna osoba sposobna za rasuđivanje daje izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, za punoljetne osobe koje nisu sposobne za rasuđivanje pisanu izjavu o nedarivanju iz stavka 1. ovoga članka, solemniziranu od strane javnog bilježnika, daje zakonski zastupnik, odnosno skrbnik.
Članak 23.
Pisanu izjavu o nedarivanju iz članka 22. ovoga Zakona izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite dostavlja Ministarstvu zdravstva.
Osoba u svakom trenutku može opozvati svoju izjavu o nedarivanju.
Pisana izjava o nedarivanju iz članka 22. ovoga Zakona pohranjuje se pri Ministarstvu zdravstva, a podaci iz izjave unose se u listu nedarivatelja. Podaci o nedarivateljima su profesionalna tajna.
Članak 32.
Svi zdravstveni radnici obvezni su poduzeti odgovarajuće mjere u svrhu promidžbe darivanja organa i tkiva.
PRAVILNIK O NAČINU ČUVANJA OSOBNIH PODATAKA DARIVATELJA I PRIMATELJA DIJELOVA LJUDSKOG TIJELA U SVRHU LIJEČENJA
Narodne novine RH, 141/05, www.nn.hr
Članak 2.
Osobni podaci iz članka 1. ovoga Pravilnika prikupljaju se, čuvaju i priopćavaju sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu profesionalne tajne i zaštitu osobnih podataka
Članak 6.
Osobni podaci ili podaci iz kojih je moguće otkriti identitet darivatelja ili primatelja dijelova ljudskog tijela, ne otkrivaju se, ako nisu nužno potrebni za izvršenje postupaka na području uzimanja i presađivanja dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.
Članak 7.
Pravne osobe iz članka 4. ovoga Pravilnika smiju prikupljati, obrađivati i čuvati samo one osobne podatke koji su neophodni za onaj dio djelatnosti uzimanja i presađivanja dijelova ljudskog tijela koju te pravne osobe obavljaju.
Članak 9.
Korištenje osobnih podataka pri pedagoškom i znanstvenom radu, statističkim analizama i objavljivanje podataka iz područja djelatnosti uzimanja i presađivanja ljudskog tijela u svrhu liječenja, ne smije se obavljati na način koji bi mogao otkriti identitet osobe na koju se podaci odnose.
PRAVILNIK O NAČINU SURADNJE SA SRODNIM STRANIM I MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA U CILJU RAZMJENE ORGANA, ODNOSNO TKIVA RADI PRESAĐIVANJA
Narodne novine RH, 141/05, www.nn.hr
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se način suradnje ovlaštenih zdravstvenih ustanova iz članka 27. stavka 1. Zakona o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskoga tijela u svrhu liječenja (u daljnjem tekstu: ovlaštena zdravstvena ustanova) sa srodnim stranim i međunarodnim organizacijama u cilju razmjene organa, odnosno tkiva radi presađivanja.
Članak 3.
Svako uzimanje, presađivanje i razmjena organa i tkiva u svrhu liječenja, koje se obavlja u Republici Hrvatskoj u okviru suradnje iz članka 1. ovoga Pravilnika mora se prijaviti ministarstvu nadležnom za zdravstvo koje o tome vodi evidenciju.
Članak 4.
Organ ili tkivo dopušteno je ponuditi stranoj državi u okviru suradnje iz članka 1. ovoga Pravilnika samo ako nema odgovarajućeg pacijenta na nacionalnoj listi čekanja ili ako se razmjena temelji na obvezama preuzetim ugovorom iz članka 2. ovoga Pravilnika.
Članak 8.
Pri razmjeni organa, odnosno tkiva radi presađivanja nije dopušteno dati ili primiti bilo kakva novčana sredstva niti druga materijalna dobra.
Dozvoljen je povrat troškova za medicinske i organizacijske troškove vezane za uzimanje, pohranu i prijevoz organa u svrhu liječenja.
PRAVILNIK O MJERAMA ZA OSIGURANJE SIGURNOSTI I KVALITETE DIJELOVA LJUDSKOGA TIJELA ZA MEDICINSKU UPOTREBU
Narodne novine RH, 141/05, www.nn.hr
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se mjere za osiguranje sigurnosti i kvalitete dijelova ljudskoga tijela za presađivanje u svrhu liječenja
Članak 2.
Svaki dio ljudskoga tijela uzet u svrhu presađivanja mora imati prihvatljivu kvalitetu i ne smije izložiti primatelja neprihvatljivom riziku.
Kriteriji prihvatljivosti darivatelja moraju biti ustanovljeni prema prihvaćenim medicinskim standardima.
Članak 4.
Opća procjena prihvatljivosti darivatelja obavlja se na temelju podataka prikupljenih u jedinicama intenzivnog liječenja te mora obuhvaćati:
– anamnezu i navike,
– kliničku procjenu,
– laboratorijske pretrage,
te histološki nalaz biopsije, u slučajevima kada to nalažu prethodne razine pretraga. Ako je učinjena obdukcija, nalaz mora biti procijenjen.
Anamneza, klinička procjena te laboratorijske i instrumentalne pretrage moraju ispitati funkciju pojedinog organa i dokumentirati eventualnu prisutnost patološkog nalaza. O svim postupcima mora postojati pisana bilješka koja se čuva i arhivira.
PRAVILNIK O POSTUPKU DODJELE ALOGENIH NESRODNIH KRVOTVORNIH MATIČNIH STANICA I RADU REGISTRA MOGUĆIH DARIVATELJA KOŠTANE MOŽDINE
Narodne novine RH, 151/05, www.nn.hr
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se postupak dodjele alogenih nesrodnih krvotvornih matičnih stanica i rad registra mogućih darivatelja koštane moždine.
Članak 2.
Presađivanjem alogenim nesrodnim krvotvornim matičnim stanicama liječe se bolesnici s krvnim i drugim bolestima na temelju posebnih medicinskih indikacija.
Krvotvorne matične stanice u svrhu liječenja mogu se uzimati iz koštane moždine, periferne krvi ili iz krvi pupkovine.
Članak 5.
Registar nesrodnih darivatelja KMS za područje Republike Hrvatske vodi Referentni centar za tipizaciju tkiva Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Registar iz stavka 1. ovoga članka jest nacionalni koordinacijski centar i donorski centar za koštanu srž te djeluje u skladu sa zahtjevima, standardima i propisima međunarodne organizacije za presađivanje KMS nesrodnih darivatelja (u daljnjem tekstu: BMDW).
Registar mora pokrenuti postupak za akreditaciju pri BMDW i osigurati obnavljanje akreditacije
Članak 8.
Registar surađuje s ministarstvom nadležnim za zdravstvo na području promocije darivanja dijelova ljudskog tijela, razvoja liječenja metodom presađivanja KMS od nesrodnih darivatelja i nadzora nad vođenjem evidencije o darivanju i presađivanju te razvoja i standardizacije etičkih, medicinskih i financijskih aspekata darivanja KMS nesrodnih darivatelja.
Članak 9.
Poslovi koje obavlja Registar su:
– obavlja postupke pretraživanja nesrodnih darivatelja KMS u suradnji s liječnikom iz stavka 3. članka 3. ovoga Pravilnika i akreditiranog inozemnog registra ili transplantacijskog centra,
– koordinira sve postupke odabira, uzimanja, prijenosa i dostave uzetih KMS izabranog darivatelja u Transplantacijski centar,
– aktivnosti u cilju pridobivanja što većeg broja zdravih nesrodnih darivatelja, u dobi od 18 do 55 godina uz obavješćivanje javnosti o liječenju metodom presađivanja KMS,
– uključivanje novih članova u Registar,
– brine za stručni razvoj Registra.
PRAVILNIK O POSTUPKU OBAVJEŠTAVANJA O SMRTI OSOBA KOJE DOLAZE U OBZIR KAO DARIVATELJI DIJELOVA LJUDSKOG TIJELA ZBOG PRESAĐIVANJA U SVRHU LIJEČENJA
Narodne novine br. 152/05., www.nn.hr
Članak 4.
Liječnik u Jedinici intenzivnog liječenja, koji je primio bolesnika u komi prema kriterijima iz članka 3. ovoga Pravilnika mora, u skladu s medicinskim kriterijima, provesti kliničke postupke utvrđivanja smrti mozga te o nalazu odmah obavijestiti bolničkog transplantacijskog koordinatora.
Članak 5.
U bolničkim zdravstvenim ustanovama koje nemaju mogućnost dovršenja postupka potvrđivanja smrti mozga, liječnici su dužni u skladu s medicinskim kriterijima, započeti postupak utvrđivanja smrti mozga i s nacionalnim transplantacijskim koordinatorom dogovoriti dolazak mobilnog tima za potvrdu smrti mozga, ako je isti dostupan ili osigurati prijevoz bolesnika u zdravstvenu ustanovu u kojoj je moguće provesti postupak potvrđivanja smrti mozga.
Članak 6.
Nakon utvrđene smrti mozga, bolnički transplantacijski koordinator mora o mogućem darivatelju bez odgode obavijestiti nacionalnog transplantacijskog koordinatora u svrhu provjere statusa umrle osobe u Registru nedarivatelja.
Ako se umrla osoba ne nalazi na listi nedarivatelja, bolnički transplantacijski koordinator obavještava obitelj umrlog o namjeri presađivanja dijelova tijela u svrhu liječenja.
Članak 11.
Ako se umrla osoba nalazi na listi nedarivatelja svi daljnji postupci u svrhu darivanja organa i/ili tkiva obustavljaju se.
PRAVILNIKO NAČINU POHRANE I PRIJEVOZA DIJELOVA LJUDSKOG TIJELA NAMIJENJENIH PRESAĐIVANJU
Narodne novine br. 152/05., www.nn.hr
Članak 4.
Dijelovi ljudskog tijela prevoze se najprimjerenijim i najbržim prijevoznim sredstvom koje određuje osoba odgovorna za pohranu i prijevoz s obzirom na udaljenost prijevoza i dostupnost prijevoznih sredstava, uz poštivanje pravila struke koja vrijede za pohranu pojedinog organa, tkiva ili stanica.
Članak 5.
Prijevoz se smije obavljati:
– avionom ili helikopterom – prijenosnik se prevozi zajedno s prtljagom posade, odnosno u putničkom odjeljku,
– drugim odgovarajućim prijevoznim sredstvom uz ispunjenje uvjeta iz članka 3. ovoga Pravilnika.
Članak 14.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o podacima i načinu vođenja dokumentacije o mogućim darivateljima dijelova ljudskog tijela radi presađivanja s umrle osobe (»Narodne novine«, br. 188/03) u dijelu koje se odnose na način pohrane i prijevoza ljudskoga tijela namijenjenih presađivanju.
PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA DODJELU DIJELOVA LJUDSKOGA TIJELA I VOĐENJA NACIONALNE LISTE ČEKANJA
Narodne novine br. 152/05., www.nn.hr
Člana 2.
Svi državljani Republike Hrvatske sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a koji su osigurane osobe osnovnog zdravstvenog osiguranja, imaju jednake mogućnosti uključivanja na nacionalnu listu čekanja za presađivanje dijelova ljudskoga tijela (u daljnjem tekstu: nacionalna lista čekanja) te zagarantiranu jednaku dostupnost liječenja presađivanjem dijelova ljudskoga tijela.
Člana 4.
Za svaki organ ili tkivo u Republici Hrvastsakoj vodi se posebno nacionalna lista čekanja.
Nacionalnu listu čekanja vodi ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Upis mogućeg primatelja na nacionalnu listu čekanja obavljaju zdravstvene ustanove koje imaju odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo za presađivanje dijelova ljudskog tijela (u daljnjem tekstu: transplantacijski centar).
Primatelji organa od živih darivatelja moraju ispuniti iste kriterije za upis na istu listu čekanja kao i primatelji organa s umrle osobe.
Člana 5.
Odluku o upisu na nacionalnu listu čekanja donosi Povjerenstvo transplatacijskog centra.
Članove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka imenuje ravnatelj transplantacijskog centra iz redova transplantacijskih stručnjaka.
Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka prihvaća ili odbija prijedlog za upis na nacionalnu listu čekanja za svaki organ, odnosno tkivo, posebno.
Članak 6.
Upis bolesnika na nacionalnu listu čekanja obavlja se na temelju njegovog prethodnog informiranog pisanog pristanka.
Za bolesnika koji nije poslovno sposoban ili nije sposoban za rasuđivanje ili je maloljetan pristanak iz stavka 1. ovoga članka daje njegov zakonski zastupnik, odnosno skrbnik.
Članak 7.
Za vrijeme čekanja na presađivanje organa ili tkiva bolesnik mora obavljati redovite kontrolne preglede u skladu s protokolom transplantacijskog centra.
Članak 9.
O svakoj promjeni zdravstvenog stanja bolesnika na nacionalnoj listi čekanja, koja trenutno onemogućava presađivanje, nadležni liječnik treba pisanim putem ili u elektronskom obliku i telefonski obavijestiti ovlaštene osobe iz stavka 2. članka 8. ovoga Pravilnika, koja će bolesnika privremeno isključiti s nacionalne liste čekanja.
Bolesnika na nacionalnu listu čekanja ponovno upisuje ovlaštena osoba iz stavka 2. članka 8. ovoga Pravilnika nakon poboljšanja njegova zdravstvenoga stanja. Odluku o ponovnom upisivanju na listu čekanja donosi Povjerenstvo iz stavka 1. članka 5. ovoga Pravilnika.
Svaka promjena stanja na nacionalnoj listi čekanja bilježi se u pisanom obliku i/ili u elektronskoj bazi podataka najkasnije 24 sata po nastanku promjene.
Članak 13.
Svaki transplantacijski centar mora postupati u skladu s nacionalnim smjernicama iz stavka 3. članka 3. ovoga Pravilnika za dodjelu dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.
Pri odabiru primatelja moraju se poštovati:
– medicinski kriteriji,
– stupanj hitnosti,
– imunogenetski kriteriji,
– vrijeme čekanja,
– posebne okolnosti (npr. dijete, primatelj više organa).
Članak 14.
Odabir i način vrednovanja kriterija iz stavka 2. članka 13. ovoga Pravilnika specifični su za svaki organ, odnosno tkivo i obavljaju se u skladu s nacionalnim smjernicama iz stavka 3. članka 3. ovoga Pravilnika.
PRAVILNIK O NAČINU VOĐENJA MEDICINSKE DOKUMENTACIJE OBAVLJENIH UZIMANJA I PRESAĐIVANJA DIJELOVA LJUDSKOG TIJELA
Narodne novine br. 152/05., www.nn.hr
Članak 3
Ministarstvo nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) odgovorno je za uspostavu, rad i održavanje informacijskog sustava vođenja i praćenja dokumentacije iz članka 1. ovoga Pravilnika na način koji osigurava točnost, cjelovitost, ažurnost, transparentnost i sljedivost svih podataka vezanih za obuhvaćene postupke te izradu izvješća i analiza za nacionalne i međunarodne institucije.
Ministarstvo mora osigurati uvjete za nesmetano odvijanje postupaka iz stavka 1. ovoga članka neovisno o dostupnosti informacijskog sustava.
Ministarstvo je odgovorno za sukladnost informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga članka s važećim zakonskim propisima.
Članak 4
Ministarstvo vodi:
– Nacionalni registar osoba koje se protive darivanju organa/tkiva poslije smrti,
– Nacionalni registar osoba koje čekaju na presađivanje,
– Nacionalnu evidenciju darivatelja organa i tkiva,
– Nacionalnu evidenciju obavljenih presađivanja organa i tkiva te evidenciju o praćenju njihovih rezultata,
– Nacionalnu evidenciju o razmjeni organa/tkiva u okviru međunarodne suradnje,
– Nacionalni registar zdravstvenih ustanova ovlaštenih za uzimanje, presađivanje, tipizaciju, pohranu i razmjenu dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja,
– druge evidencije vezane za darivanje i presađivanje dijelova tijela.
PRAVILNIK O RADU I NADZORU NAD ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA ILI DIJELOVIMA ZDRAVSTVENIH USTANOVA S BANKAMA TKIVA
Narodne novine br. 1/06. , www.nn.hr
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se rad i nadzor nad bankama tkiva zdravstvenih ustanova.
Članak 2.
Banka tkiva organizira i primjenjuje postupke uzimanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i raspodjele tkiva ljudskog porijekla namijenjenih za liječenje.
Članak 24.
Banka tkiva mora voditi evidenciju svojih djelatnosti, koja uključuje vrstu i količinu nabavljenih, testiranih, čuvanih, obrađenih, pohranjenih i raspodijeljenih tkiva (ili koja su na bilo koji drugi način bila na raspolaganju) te podrijetlo i odredište tkiva namijenjenih za liječenje.
Banka tkiva podnosi ministarstvu nadležnom za zdravstvo i drugim nadležnim tijelima godišnje izvješće o radu, koje je dostupno javnosti.
Članak 39.
Svi troškovi rada banke tkiva zdravstvene ustanove zasnivaju se na načelu rada bez dobiti.
Dopušten je povrat troškova za medicinske i organizacijske troškove vezane uz uzimanje, obradu, pohranjivanje i raspodjele prijevoz organa i tkiva presatka u svrhu liječenja.
PRAVILNIK O NAČINU, POSTUPKU I MEDICINSKIM KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE SMRTI OSOBE ČIJI SE DIJELOVI TIJELA MOGU UZIMATI RADI PRESAĐIVANJA
Narodne novine br. 3/06., www.nn.hr
Članak 2
Smatrat će se da je nastupila smrt osobe od koje se uzimaju dijelovi tijela radi presađivanja ako je kod te osobe nastao potpuni i konačni prestanak moždane cirkulacije (smrt mozga).
Članak 3
Smrt mozga podrazumijeva ireverzibilni prekid funkcije velikoga i malog mozga te moždanoga debla. Dijagnoza se postavlja temeljem kliničkog pregleda, a potvrđuje se jednim od parakliničkih potvrdnih testova.
Članak 11
Nakon utvrđivanja smrti mozga liječnik mora zaustaviti sve daljnje terapijske postupke.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima propisanim zakonom dopušteno je nastaviti medicinske postupke u slučaju kad je umrla osoba davatelj organa i tkiva za presađivanje.
PRAVILNIK O NAČINU RADA KOORDINATORA U POSTUPCIMA UZIMANJA I PRESAĐIVANJA DIJELOVA TIJELA U SVRHU LIJEČENJA
Narodne novine 51/06, www.nn.hr
ODLUKA O PROGLAŠENJU »NACIONALNOG DANA DARIVANJA I PRESAĐIVANJA ORGANA I TKIVA«
Narodne novine, 64/06, www.nn.hr
PRAVILNIK O UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, STRUČNIH RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE UZIMANJA, POHRANJIVANJA I PRESAĐIVANJA OČNIH TKIVNIH PRESADAKA
Narodne novine 44/07, www.nn.hr
PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O NAČINU SURADNJE SA SRODNIM STRANIM I MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA U CILJU RAZMJENE ORGANA, ODNOSNO TIKVA RADI PRESAĐIVANJA
Narodne novine 44/07, www.nn.hr
ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UZIMANJU I PRESAĐIVANJU DIJELOVA LJUDSKOG TIJELA U SVRHU LIJEČENJA
Narodne novine 45/09, www.nn.hr
PRAVILNIK O UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, STRUČNIH RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME, SUSTAVA KVALITETE I DRUGIH UVJETA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI UZIMANJA, POHRANJIVANJA I PRESAĐIVANJA TKIVA
Narodne novine 74/09, www.nn.hr
NAREDBA O STANDARDNIM OPERATIVNIM POSTUPCIMA ZA DODJELU I PRESAĐIVANJE OČNIH TKIVNIH PRESADAKA
Narodne novine 89/10, www.nn.hr
ZAKON O PRESAĐIVANJU LJUDSKIH ORGANA U SVRHU LIJEČENJA
Narodne novine 144/12, www.nn.hr
PRAVILNIK O UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA, MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME, KVALITETE I SIGURNOSTI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI UZIMANJA I PRESAĐIVANJA ORGANA
Narodne novine 54/13, www.nn.hr
PRAVILNIK O NAČINU VOĐENJA MEDICINSKE DOKUMENTACIJE TE OSIGURANJU SLJEDIVOSTI SVIH PRIBAVLJENIH, DODIJELJENIH I PRESAĐENIH LJUDSKIH ORGANA
Narodne novine 54/13., www.nn.hr
PRAVILNIK O NAČINU PROCJENE OBILJEŽJA PREMINULOG DARIVATELJA I ORGANA ZA PRESAĐIVANJE
Narodne novine 62/13, www.nn.hr
PRAVILNIK O STANDARDIMA KVALITETE I SIGURNOSTI ORGANA ZA PRESAĐIVANJE
Narodne novine 62/13, www.nn.hr
Zakoni o transplantaciji u Europi
DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA 53/2010
Direktiva Europskog parlamenta br. 53/2010 od 7. srpnja 2010. godine ključna je za standard kvalitete i sigurnosti kod presađivanja organa. Ona se navodi neprestano i ponavljano. Ima za cilj optimizirati razmjenu organa među članicama EU i izvan nje.
Kvaliteta i sigurnost
Direktiva se odnosi na pribavljanje i darovanje organa, tipizaciju, transport i implantaciju. Ona ima funkciju definirati postupke od doniranja do implantacije, određuje standarde rada i propisuje kvalifikacije osoblja u procesu.
Pribavljanje organa regulirano je ranijom Direktivom 2005/36/EC. Moraju se odrediti i navesti krvna grupa, uzrok smrti, potpuni klinički, relevantni podaci o donoru.
Transport organa se mora obavljati pod strogim pravilima, u propisanim kontejnerima, sa svim potrebnim podacima, adresama, kontaktima, kao i uputama za rashlađivanje i rukovanje. Moraju se kontrolirati sve faze transporta.
Zaštita davatelja i primatelja
Doniranje organa mora biti u cijelosti dobrovoljno i bez ikakve naknade. Kompenzacija smije postojati u smislu naknade troškova ili gubitka prihoda, no izvan svih financijskih pobuda.
Potrebe za organima ili raspolaganje organima, ne smije biti oglašavano.
Živi srodni ili nesrodni darovatelji moraju biti cjelovito obaviješteni o svrsi i prirodi doniranja, kao i o svim posljedicama i rizicima.
Obrazovano medicinsko osoblje mora probirati davatelje na osnovu svih relevantnih medicinskih informacija i psihološke procjene. Ovo jamči kvalitetu i sigurnost organa.
Osobni podaci davatelja moraju biti zaštićeni po smjernicama Direktive 95/46/EC. Mora biti zajamčena anonimnost.
Zemlje članice moraju odrediti tijela za provedbu ovih uputa. One moraju nadzirati provedbu Direktive po standardima kvalitete i sigurnosti.
OBAVEZNA DOZVOLA OBITELJI (INFORMED CONSENT LAW)
Njemačka
Irska
Danska
Vel. Britanija
Nizozemska
DOZVOLA OBITELJI NIJE OBAVEZNA* (PRESUMED CONSENT LAW)
Švedska
Hrvatska
Austrija
Belgija
Španjolska
Italija
Slovenija
Mađarska
Finska
Francuska
Luksemburg
Norveška
Grčka
Portugal
Poljska
* U većini europskih zemalja, koje imaju “zakon pretpostavljenog pristanka” običaj je da se bliska obitelj neposredno umrlog člana ipak pita za dozvolu za uzimanje organa radi presađivanja.
DONESENA KONVENCIJA O BORBI PROTIV TRGOVINE LJUDSKIM ORGANIMA
U Santiago de Composteli, u Španjolskoj je 25. ožujka 2016. pod okriljem Vijeća Europe donesena Konvencija o borbu protiv trgovine organima, koja ima za cilj borbu protiv takve prakse u svijetu. Konvencija istovremeno donosi mjere za zaštitu žrtava takve trgovine i potiče međunarodnu suradnju na tom planu.
Za vrijeme Konferencije koju je potakla Španjolska, na pridruživanje ovoj Konvenciji pozvane su sve zemlje Vijeća Europe, kao i izvaneuropske države. Konferencija je okupila mnoge eksperte angažirane u borbi protiv trgovine organima, kao i predstavnike mnogih međunarodnih organizacija koje se bave ovim područjem. Prisutni stručnjaci iznosili su svoja iskustva, obrazlagali prednosti koje će Konvencija donijeti i potaknuli države da prihvate i provode zaključke ovog dokumenta.
Izvor: Vijeće Europe
ISTANBULSKA DEKLARACIJA
U Istanbulu je od 30. travnja do 1. svibnja 2008. godine, na inicijativu Međunarodnog transplantacijskog društva (TTS) i Međunarodnog nefrološkog društva, održan skup 152 učesnika iz 78 zemalja svijeta, koji je donio Deklaraciju o trgovini organima i transplantacijskom turizmu. Nastala je na temeljima Rezolucije br. WHA57.18 Svjetske zdravstvene skupštine iz 2004. godine, koja je potaknula države članice na zaštitu najsiromašnijih i najnezaštićenijih od transplantacijskog turizma i trgovine organima.
Svjetska zdravstvena organizacija već desetljećima osuđuje trgovinu ljudskim organima, koja zahvaća ranjivu populaciju u siromašnim zemljama (kao što su nepismene i siromašne osobe, neprijavljeni imigranti, zatvorenici, politički i ekonomski izbjeglice . . .). U zadnjih nekoliko godina, zahvaljujući brzim komunikacijama, bolesnici iz bogatih zemalja kreću na putovanje i kupovinu organa. Krijumčarenje organima i transplantacijski turizam prerasli su u globalni problem. Na primjer, unatrag desetak godina, stranci u Pakistanu dobiju čak dvije trećine transplantiranih bubrega, od dvije tisuće presađenih godišnje.
Istanbulska deklaracija naglašava da bogati ljudi u svojim zemljama ili transplantacijski turisti iz inozemstva. iskorištavaju siromašne koji prodaju svoje organe. Štoviše, transplantacijski turisti riskiraju i vlastito zdravlje u nereguliranoj i ilegalnoj transplantaciji. Učesnici Istanbulskog samita zaključili su da je takva komercijalizacija usmjerena na ranjivu populaciju i da treba zabraniti transplantacijski turizam i trgovinu organima. Pozivaju transplantacijske profesionalce, pojedinačno i putem svojih organizacija, da se stane na kraj tim neetičkim aktivnostima i da se nastoji poticati sigurna i odgovorna praksa koja zadovoljava potrebe primatelja i štiti davatelje.
Zemlje iz kojih transplantacijski turisti potječu, kao i one u koje turisti putuju kako bi dobili presadak, poziva se na visoku odgovornost kako bi se njihovi građani zaštitili od izrabljivanja i zloupotreba. Oni moraju razvijati sustav samodostatnosti u prikupljanju organa. Deklaracija bi trebala osnažiti odlučnost vlada i međunarodnih organizacija u unapređivanju legislative i smjernica kako bi se nepravedna praksa privela kraju.
„Krijumčarenje organa i transplantacijski turizam prijeti sustavu uspješne transplantacije. Istanbulska deklaracija ima za cilj borbu protiv ove prakse kako bi se očuvala plemenitost darivanja organa. Uspjeh transplantacije kao spašavanje života ne zahtjeva, niti opravdava žrtvovanje siromašnih u svijetu kao izvor organa za bogate” (Upravni odbor Istanbulskog samita)
V. vezane članke
Rezolucija Hrvatskog sabora
Na otvorenoj sjednici Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo od 3. veljače 1999. godine u velikoj vijećnici Hrvatskog državnog sabora, predsjednica tog Odbora, zastupnica gospođa Vera Stanić-Pivčević, potaknula je inicijativu za donošenje Rezolucije o poticanju presađivanja organa u Republici Hrvatskoj
(HRVATSKA DONORSKA MREŽA je bila službeni konzultant kod donošenja Rezolucije)
Na temelju članka 117. Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora na 38. sjednici, održanoj 3. ožujka 1999. godine, predlaže
REZOLUCIJU O POTICANJU PRESAĐIVANJA ORGANA U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Polazeći od temeljnog ljudskog prava na život te uvažavajući presađivanje organa kao opće prihvaćen medicinski, etički, psihološki, ekonomski i društveno opravdan način liječenja, Hrvatski državni sabor podržava sve aktivnosti u cilju povećanja broja presađivanja organa u Republici Hrvatskoj, a posebice oživotvorenje “Naputka za eksplantaciju organa”.
II.
Nakon početka primjene “Naputka za eksplantaciju organa” došlo je do stanovitog povećanja broja eksplantacija i presađivanja organa u Republici Hrvatskoj, a mogućnost ovih zahvata u našoj zemlji je na razini one u europskim centrima. Hrvatski državni sabor se zalaže da se poduzmu sve potrebne mjere, kako bi se broj obavljenih presađivanja organa u Republici Hrvatskoj još dodatno povećao, a što omogućuju i postojeći zakonski propisi.
III.
Hrvatski državni sabor zahvaljuje svim onim obiteljima, koji su u teškim trenucima stradanja njihovih najbližih, smogle dovoljno snage da daju svoju privolu kako bi se sačuvao tuđi život.
IV.
Zahvaljujući na dosadašnjem zalaganju onim zdravstvenim djelatnicima i zdravstvenim ustanovama, koji su najviše doprinijeli povećanju broja presađivanja organa u Republici Hrvatskoj, Hrvatski državni sabor potiče sve zdravstvene djelatnike, zdravstvene ustanove i državne zavode da ulože dodatna stručna nastojanja, kako bi se broj presađivanja organa u Republici Hrvatskoj i dalje povećavao.
V.
Prepoznajući dosadašnju poticajnu ulogu stručnih društava i udruga građana, čije je djelovanje dijelom ili u potpunosti vezano uz pitanje presađivanja organa, te pozdravljajući suradnju koju je Ministarstvo zdravstva uspostavilo s njima, Hrvatski državni sabor preporučuje da se ovakva suradnja i dalje održi i dodatno pojača.
VI.
Potiču se svi mediji da posvete primjereniju pozornost, kako promicanju presađivanja organa, tako i visokovrijednim etičkim načelima, na kojima se ona temelje, a zdravstveni i drugi djelatnici na aktivnije uključivanje u te aktivnosti.
VII.
Ministarstvo zdravstva se zadužuje da razradi poticajne mjere, koje će pomoći u povećanju broja presađivanja organa u Republici Hrvatskoj.
VIII.
Zahtijeva se od Vlade Republike Hrvatske da osigura dodatna potrebna sredstva kako bi se poboljšala tehnološka i stručna razina obavljanja eksplantacija i transplantacija u što većem broju zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj. Zatim, neophodno je osigurati dodatna sredstva za liječenje dijaliziranih i ostalih bolesnika za vrijeme čekanja na presađivanje organa.
IX.
Zadužuje se Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske da u roku od 12 mjeseci izvijesti Hrvatski državni sabor o poduzetim mjerama iz Rezolucije o poticanju presađivanja organa u Republici Hrvatskoj te o stanju provođenja presađivanja organa u Republici Hrvatskoj.
Naputak Ministartsva zdravstva
Naputak Ministarstva zdravstva za eksplantaciju organa
Izdanje: Ministarstvo zdravstva RH, Zagreb, 1998.
Sastavilo: Povjerenstvo na čelu s pomoćnikom ministra zdravstva.
Objavljeno: Naputak za provođenje Programa za eksplantaciju organa. Narodne novine RH, 75/98.
Iz Uvoda:
. . . Zbog niza objektivnih, ali i subjektivnih razloga, broj transplantiranih organa ispod je razine europskog prosjeka. Razlozi za nezadovoljstvo su opravdani, jer imamo dobre stručnjake i suvremena kvalitetna zakonska rješenja. Nedostaje nam organizacija, suradnja i sustav nadzora i odgovornosti. Zbog toga je Ministarstvo zdravstva sačinilo Naputak, koji postaje zakonska obveza za sve zdravstvene djelatnike i zdravstvene ustanove. . .
Hrvatski lijećnički zbor
IZ KODEKSA MEDICINSKE ETIKE I DEONTOLOGIJE HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA
Članak 5.
Presađivanje tkiva i organa
1. U slučaju moždane smrti, utvrđene na stručno prihvaćeni način, liječnik smije u okviru pozitivnih propisa, održavati život organa, dijelova tijela ili tkiva koji se mogu iskoristiti u svrhu liječenja drugih bolesnika. O namjeri da s mrtvog tijela presadi dijelove tijela, organe ili tkiva, liječnik će obavijestiti najbližeg člana obitelji.
Hrvatska lijećnička komora
IZ PRAVILNIKA O PRAVIMA I ODGOVORNOSTI ČLANOVA HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE
III. ODGOVORNOSTI LIJEČNIKA
1. POVREDE DUŽNOSTI I UGLEDA LIJEČNIČKOG ZVANJA
d) Povrede dužnosti pri presađivanju tkiva i organa
Članak 13.
Liječnik čini povredu, ako u slučaju moždane smrti, utvrđene na stručno prihvaćene načine, u okviru pozitivnih propisa, ne održava život organa, dijelova tijela ili tkiva koji se mogu iskoristiti u svrhu liječenja drugih bolesnika.
Povjerenstvo Ministarstva zdravstva
POVJERENSTVO ZA TRANSPLANTACIJU ORGANA, TKIVA I STANICA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik: mr. sc. dr. Andro Vlahušić
- dr. sc. Bojan Biočina
- doc. dr. sc.Nikica Gabrić
- prof. dr. sc.Vesna Kerhin Brkljačić
- Danica Kramarić, dr. med.
- Božidar Krstulović,dr.med.
- Josip Mičija dr.med.
- prim. dr. Zdenko Mitar
- prof. dr. sc. Josip Pasini
- doc.dr. sc. Leo Patrlj
- doc.dr. sc.Miroslav Samaržija
- Siniša Varga, dr. stom.
- Mira Vlahov, dipl. iur.
- Miomir Zelić, dr. med.
tajnica Povjerenstva: dr. Mirela Bušić
(RASPUŠTENO POČETKOM 2004. GODINE)
POVJERENSTVO MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI ZA IZRADU NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O UZIMANJU I PRESAĐIVANJU ORGANA U SVRHU LIJEČENJA
Osnovano 13. travnja 2004.
- Mirela Bušić, dr. med., predsjednik
- prof. dr. sc. Vesna Kerhin Brkljačić, član
- prof. dr. sc. Josip Pasini, član
- prim. dr. Zdenko Mitar, član
- prim. dr. Ljubica Bubić Filipi, član
- dr. sc. Leo Patrlj, član
- Igor Antončić, dr. med. , član,
- Ljiljana Lovrić, dr. med., član
- Lidija Kic, dip. iur., član
(raspušteno u kolovozu 2004.)
POVJERENSTVO ZA TRANSPLANTACIJU ORGANA, TKIVA I STANICA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
osnovano u kolovozu 2004.
- Doc.dr.sc.Leo Patrljpredsjednik,
- Prof.dr.sc.Zvonimir Mareković član
- Prim.dr.sc.Hrvoje Minigo član
- Prof.dr.sc. Željko Sutlić član
- Prim dr.sc.Zvonimir Puretić član
- Prim.dr.sc.Miomir Zelić član
- Mirela Bušić,dr.med. član
Hrvatski sabor – Odbor za rad, socijalnu skrb i zdravstvo
ZAKLJUČCI 45. SJEDNICE ODBORA, ODRŽANE 13. VELJAČE 2002. GODINE O IZVJEŠĆU O TRANSPLANTACIJI ORGANA U REPUBLICI HRVATSKOJ I MJERE I AKTIVNOSTI KOJE SE PLANIRAJU PODUZETI
Odbor zahvaljuje svim građanima, koji su se za života opredijelili za moguće presađivanje njihovih organa nakon smrti, kao i svim obiteljima koje su u bolnim trenucima gubitka njihovih najbližih, smogle toliko snage i razumijevanja za davanje privole, kako bi se sačuvao tuđi život.
Također, ovaj Odbor poziva hrvatsku javnost da, kao znak plemenitosti, humanosti, altruizma i ljubavi prema bližnjem, iskaže pozitivan stav prema doniranju organa usvajanjem donorske kartice, a posebno iskazivanjem tog svog pozitivnog stava na novim osobnim iskaznicama.
Odbor podupire ciljeve, mjere i aktivnosti Ministarstva zdravstva na provedbi programa povećanja broja eksplantacija i transplantacija organa u Republici Hrvatskoj. Izrazito povećanje broja transplantacija organa tijekom prošle godine je dobra osnova za nastavak aktivnosti u sljedećem razdoblju.
Kako je edukacija kadrova jedan od bitnih uvjeta za kvalitetnu provedbu programa eksplantacije i transplantacije, Odbor potiče nastojanja na daljnjoj izobrazbi koordinatora za transplantaciju.
Odbor, na temelju rasprave i Izvješća Povjerenstva za transplantaciju organa Ministarstva zdravstva, ukazuje na potrebu ustroja jedinstvene organizacije za koordinaciju i skrb o eksplantacijama i transplantacijama organa, tkiva i stanica u Republici Hrvatskoj.
Potrebno je što hitnije, u okviru Ministarstva zdravstva, a u cilju poboljšanja organizacije provedbe eksplantacije i transplantacije, utvrditi neophodne protokole (protokol prijavljivanja i utvrđivanja moždane smrti i protokol pristanka obitelji).
Kako ovakvi zahvati iziskuju i značajna financijska sredstva, nužno je predložiti modele financiranja koji neće opterećivati redovito poslovanje bolnica.
Odbor preporuča nastavak suradnje Ministarstva zdravstva sa strukovnim društvima i udrugama građana, čije je djelovanje, potpuno ili djelomično, vezano uz pitanje presađivanja organa.
Odbor ukazuje na potrebu daljnjeg povezivanja i uključivanja u međunarodna organizacije koje se bave transplantacijskom medicinom.
Odbor, u cilju senzibiliziranja javnosti, potiče sve medije na veću prisutnost zdravstveno-promidžbenih sadržaja i visokovrijednih etičkih i humanih načela, na kojima se temelji transplantacijska medicina.
Zadužuje se Ministarstvo zdravstva da svakih šest mjeseci podnese izvješće ovom Odboru o realizaciji programa i poduzetim aktivnostima na transplantaciji organa u Republici Hrvatskoj.
Predsjednica Odbora
Snježana Biga Friganović
Dr. sc. Vanda Božić: Kaznenopravni problemi transplantacije dijelova ljudskog tijela suočeni s ilegalnim tržištem ljudskih organa
Publicirano u HRESTOMATIJA HRVATSKOGA MEDICINSKOG PRAVA, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016.
I am text block. Click edit button to change this text. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.
